Žepče

Zemljopis

Grad Žepče je smješten u srednjoj Bosni, na putnoj komunikaciji M-17 (na sredini puta između Zenice i Doboja).

Kroz mjesto prolazi magistralni put Sarajevo-Zenica-Doboj-Bosanski Brod-Slavonski Brod, te željeznička pruga Ploče-Sarajevo-Zenica-Doboj-Modriča-Bosanski Šamac. Grad Žepce nalazi se izmedju 18° 2’ geografske dužine i 44° 25’ geografske širine, te na 219 m nadmorske visine. Općina Žepče broji 30.000 stanovnika i ima 600 gospodarskih subjekata. Kroz grad protiče rijeka Bosna. Grad Žepče se nalazi u dolini, a okružen je planinama koje su pogodne za planinarenje i lovni turizam. Na sjevernoj strani doline nalazi se plodno žepačko polje. U neposrednoj blizini grada i u samom gradu nalazi se 14 izvora mineralne vode. Jedan od najbogatijih izvora vode nalazi se u naselju Bistrica, 3 kilometra udaljen od Žepča, prema Zavidovićima.

Klima

Žepče ima umjereno-kontinentalnu klimu sa prilično oštrim zimama i toplim ljetima. Na klimu znatno utječe geografski položaj, reljef (u ovom slučaju kotlinski) kompleksi zelenih površina,i rijeka Bosna. Područje je potpuno otvoreno prema sjeveru europskog kopna, pa je tijekom zime izloženo utjecaju hladnih zračnih masa sa sjeveroistoka. Zimi na ovo područje ima veliki utjecaj i sibirska anticiklona koja nam donosi izrazito niske temperature, čak i ispod -25°C, dok visoki planinski lanac Dinarida,na jugu,spriječava značajniji utjecaj Mediterana na klimu ovog područja. U zimskim mjesecima česta je pojava i temperaturnog obrata(temperatura s porastom visine raste), a uz tu pojavu javlja se i magla i niska naoblaka koja zna potrajati i po nekoliko dana, donoseći vrlo hladno vrijeme uz ujednačene temperature zraka, bez velike dnevne amplitude. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 10,7°C. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka od -0.4°C, dok je kolovoz najtopliji sa srednjem mjesečnom temperaturom zraka od 20.5°C. Izraženo je godišnje kolebanje temperature zraka, kao i visoka amplituda apsolutnih ekstremnih temperatura, koja odražava visok stupanj kontinentalnosti klime. Najniža temperatura izmjerena je 13.siječnja 2003,a iznosila je -27.5°C, dok je najviša temperatura zabilježena 14. kolovoza isto tako 2003, a iznosila je 39,5°C.



Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Žepče imala je 22.966 stanovnika, raspoređenih u 23 naselja.

Nacionalni sastav:

* Muslimani - Bošnjaci - 10.820 (47,11%)
* Hrvati - 9.100 (39,62%)
* Srbi - 2.278 (9,91%)
* Jugoslaveni - 546 (2,37%)
* ostali - 222 (0,99%)

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

ukupno: 16.906

* Muslimani - 7.531 (44,54%)
* Hrvati - 7.174 (42,43%)
* Srbi - 2.028 (11,99%)
* Jugoslaveni - 56 (0,33%)
* ostali - 117 (0,71%)

Grad Žepče, 1991.

ukupno: 5.571

* Bošnjaci - 3.367 (60,43%)
* Hrvati - 1.450 (26,02%)
* Srbi - 270 (4,84%)
* Jugoslaveni - 381 (6,83%)
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 103 (1,88%)

GOSPODARSTVO OPĆINE ŽEPČE

Žepče dijeli sudbinu većine gradova u BiH koji su tijekom zadnjeg rata pretrpjeli ogromna ratna razaranja, a gospodarski objekti potpuno uništenje. Već krajem 1993. godine počinje oživljavati poduzetništvo: prijevoznička djelatnost, trgovina i ugostiteljstvo, obrtništvo, graditeljstvo i usluge, a nešto kasnije i industrija.

Najrazvijenija je djelatnost uslužnog tipa ( trgovina, prerada drveta), zatim građevinska djelatnost, metaloprerađivačka koja bi bolje rezultate mogla dati u narednom periodu, začetak kemijske industrije, te mlinarskopekarske industrije koja zadovoljava potrebe na općini i opskrbljuje susjedne gradove.

Žepačke firme rade po čitavoj BiH te u inozemstvu što je potvrda pravilnih poteza ovdašnjih poduzetnika. U cilju stvaranja uvjeta za stvaranje poduzeća malih i većih kapaciteta je izgradnja poslovnog centra XP u Žepču te Poslovnog centra u Begovom Hanu.

Poslovni centar XP Žepče je omogućio mnogim poduzetnicima da ojačaju svoje poduzetništvo podizanjem samostalnih poslovnih prostora, uposle veći broj radnika te unaprijede gospodarstvo općine Žepče. U centru je osim trgovinske djelatnosti zastupljena i obrtnička , ugostiteljska i uslužna djelatnost.

U samom centru naselja Begov Han podignut je veliki broj poslovnih objekata u kojima će također biti zastupljene mnoge vrste djelatnosti počevši od tekstilne, trgovinske i ugostiteljske.

U Žepču je formiran i Poslovni inkubator, mjesto koje će pomoći mnogima da pokrenu i ojačaju vlastiti biznis.

Poslovne lokacije koje imaju izgrađenu infrastrukturu su izuzetno atraktivne i omogućavaju efikasno vršenje transporta proizvoda i sirovina za potrebe poduzeća.

Posebna pažnja u budućem razvoju općine Žepče bit će posvećena oživljavanju i razvijanju poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije. Područje je ekološki čisto i pogodno za proizvodnju zdrave hrane i razvoj turizma, čemu doprinosi i veliki broj izvora ljekovite mineralne vode. Kraj je pogodan i za razvoj stočarstva.

Rimokatolička crkva

Župni uredi Žepačkog dekanata:

Bistrica: Župa je nastala1996. godine odvajanjem od župe Žepče. Posvećena je Uzvišenju Sv. Križa.

Crkvica kraj Zenice: Župa je nastala 1876. godine odvajanjem od župe Zenica. Posvećena je Bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije.

Čajdraš kraj Zenice: Župa je nastala 1977. godine odvajanjem od župe Zenica. Posvećena je Srcu Isusovu.

Globarica: Župa je nastala 1984. godine odvajanjem od župa Radunice i Maglaj. Posvećena je Mariji Pomoćnici Kršćana.

Klopče kraj Zenice: Župa je nastala 1975.godine odvajanjem od župe Crkvica kraj Zenice. Posvećena je Uzvišenju Sv. Križa.

Lug-Brankovići: Župa je nastala 1890. godine odvajanjem dijelova od župa Radunice, Osova, Novi Šeher i Zavidovići. Posvećena je Sv. Ivanu Krstitelju.

Lovnica: Župa je nastala 1989. godine odvajanjem od župe Zavidovići. Posvećena je Sv. Petru i Pavlu

Maglaj: Župa Maglaj se prvi put u dosad otkrivenim dokumentima spominje 1623. godine. Godine 1673. brojala je 4678 katolika. Propala je za vrijeme provale Eugena Savojskog 1697. godine kada je katolički narod u strahu od osvete turske vlasti za pretrpljene poraze iselio iz maglajsko-žepačkog kraja u Slavoniju. Sjedište župe prenosi se u Žepče odnosno Osovu. Župa je obnovljena 1970. godine. Tada je zaštitnik bio sv. Anto Padovanski, a 1979. godine otvoreno je Svetište Sv. Bogdana Leopolda Mandića.

Novi Šeher: Župa je pod nazivom Ponijevo utemeljena 1854. godine odvajanjem od župe Osova. Sjedište župe iz Ponijeva preseljeno je u Novi Šeher 1896. godine i od tada župa se spominje pod tim imenom. Posvećena je Sv. Iliji Proroku.

Osova: Pod nazivom Osova postoji od 1830. godine. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije. U davna vremena cijelo žepačko područje, pa i područje Osove, bilo je u sastavu Maglaj, a kada je ova propala 1697. godine sjedište župe seli se u Žepče odnosno Osovu. Godine 1855. župa Osova, koja je pokrivala cijelo žepačko područje, imala je 390 domaćinstava s 2897 katolika.

Radunice: Župa je utemeljena 1870. godine odvajanjem od župe Osova. Posvećena je sv. Ani.

Zavidovići: Župa je utemeljena 17.srpnja 1902. godine odvajanjem od župe Osova. Posvećena je sv. Josipu.

Zenica, župa sv. Ilije: Župa je nastala odvajanjem od gučogorske župe 1836. kao mjesna kapelanija, a župom je proglašena 1858. godine. Prvotno sjedište župe bilo je u Crkvicama. Posvećena je sv. Iliji proroku.

Zenica, župa sv. Josipa: Župa Gornja Zenica je utemeljena 10.11.1935. godine odvajanjem od župe Zenica. Posvećena je sv. Josipu.

Žepče: Župa je vjerojatno postojala prije 1742. godine sa sjedištem u Žepču odnosno Osovi. Prema zapisu biskupa fra Pave Dragičevića iz 1742. godine župa Žepče imala je 74 katoličke obitelji sa 626 katolika. Službeno je utmeljena 1879. godine odvajanjem od župe Osova. Župa je bila posvećena Našašću Sv. Križa, a od 1961. godine sv. Anti Padovanskom.

http://opcina-zepce.com/