Herceg-Bosna

Herceg-Bosno u srcu te nosim, kud god krenem s tobom se ponosim
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in

Share | 
 

 Grude

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Admin
Admin


Number of posts : 60
Registration date : 2008-10-07

PostSubject: Grude   8/10/2008, 12:59



GRUDE


Opći podaci

RELJEF I GRAĐA

Općina Grude je integrirana oko Grudskog polja. Ima sve karakteristike relativno zatvorene kraške depresije. Otvorena dolina Neretve i neposredni primorski prostor na nju imaju vrlo malo utjecaja. U morfološkom pogledu teren je podijeljen na tri posebne jedinice i to: sjeveroistočna greda, dinarskog pravca pružanja na nadmorskoj visini od oko 590 m na čijem se jugozapadnom rubu nalazi grad Grude. Zatim, prema jugoistoku se nastavlja depresija Grudskog polja na nadmorskoj visini od 270 i 250 m čiji se jugoistočni okvir završava s dva manja rta, i to dužeg na kojem se nalazi naselje (selo) Drinovci i kraćeg na kojem se nalazi naselje Blaževići. Najviša točka u ovom dijelu ruba grudskog polja je 622 m nadmorske visine. Nadmorska visina naselja kreće se od 260 do 330 metara nadmorske visine. Na prvoj morfološkoj cjelini koja čini sjeveroistočni rub Grudskog polja zbog osnovnog geološkog suptrarta (krečnjaci) nalaze se mnoge vrtače i humovi, dok na jugozapadnoj gredi koja čini na toj strani jugozapadni rub Grudskog polja i ranije spomenutu treću morfološku cjelinu reljefa ovog prostora tih fenomena nema, jer se teren uglavnom sastoji od dolomita i dolomitskih krečnjaka. Zbog toga se na sjeverno istočnom rubu Grudskog polja javljaju uslijed zagađenih zona kraška vrela, a uz jugozapadni rub uglavnom ponori. Vrela: Grudsko vrilo. Ponori: ponor Šainovac, Džambin ponor, Perkića ponor, Vidrinka ponor i Mikulića ponor. Treba naglasiti da grad smješten na južnim i jugozapadnim padinama podbriježja Vitroša i sjeveroistočnom rubu Bekijskog polja ima povoljne prostorne uvjete urbanog razvoja.

PROMETNA POVEZANOST

Grude su središnje i jedino naselje gradskog karaktera općine Grude, formirano na raskrižju dvaju magistralnih pravaca Split-Mostar i Slavonski Brod - Ploče, koji neposredno povezuju Grude s Imotskim, Posušjem, Širokim Brijegom i Ljubuškim. Kroz Grude prolazi magistralna cesta M-6 Grude - Ljubuški - Čapljina - Hrvatska. Postoje tri regionalne ceste i to: Regionalna cesta R 420 Grude - Privalj - Široki Brijeg - Mostar; Regionalna cesta R 421 Sovići-Klobu i regionalna cesta Grude-Posušje, koja spada u kategoriju nekategoriziranih cesta. Sve ovo govori da je općina dobro povezana sa susjednim općinama. Međutim položaj prije svega magistralne ceste M-6 na području Gruda stvara velike teškoće, jer ista dijelom prolazi kroz samo središte grada i naseljena mjesta Sovići, Gorica na kome se obavlja sav tranzitni i lokalni promet. S toga se počela graditi zaobilaznica Jamine - Prispa koja će rasteretiti dio prometa koji ide prema Ljubuškom. Udaljenost od susjednih centara iznosi: 18 km - Široki Brijeg,18 km - Ljubuški, 15 km – Posušje.

KLIMA

Prostor općine pripada zoni submediteranske klime humidnih odlika. Prosječna godišnja količina padalina koja iznosi 1300 mm pokazuje da se prostor općine nalazi u neposrednom primorskom zaleđu. Nadmorska visina (260 - 330 m) i neposredna blizina zaleđa Jadranskog mora razlozi su izrazitijeg utjecaja sredozemne klime nego u susjednim područjima zapadne Hercegovine. Raspored padalina tokom godine po kome se izdvajaju aridni ljetni mjeseci (lipanj: 94 mm, srpanj: 35,2 mm i kolovoz: 67 mm) pokazuje da u vrijeme sazrijevanja (razvoja biljaka) vlada skoro prava suša kad je potrebno vršiti navodnjavanje. Tokom godine nema negativnih temperatura zraka, a vegetacijski period traje od kraja veljače do kraja studenog ponekad i do kraja prosinca (srednja temperatura prosinca iznosi 5,5oC. Temperature ispod 0oC javljaju se u prosincu do početka travnja. Snijeg je rijetka pojava bez dužeg zadržavanja. Tijekom godine se smjenjuju dva regionalna vjetra: južni (jugo) iz doline Neretve i sa primorja i sjeverni (bura) iz sjeverno kontinentalnog zaleđa. Tokom godine je više vedrih nego oblačnih dana, pa se sa ogromnim brojem sati javlja insolacija (4000 stupnja temperaturnih suma). To omogućava sazrijevanje poljoprivrednih kultura, što je značajno za individualna domaćinstva.

VODE

Kao osnovno obilježje ovog prostora u hidrološkom pogledu značajno je da nema stalnih površinskih tokova, a ni većih površinskih vodenih tokova. Jedini stalni tokovi su u dnu Imotsko – Grudskog polja među kojima je najveći tok rijeke Vrlike, koja ponire u neposrednoj blizini Drinovaca. Na jugu kod naselja Peć Mlini izvire rijeka Tihaljina, koja nizvodno mijenja ime u Mlade, a kao Trebižat ulijeva se u Neretvu. Tu je izrađena HE Peć Mlini koja je od velikog značaja za općinu. Na sjeverozapadnom dijelu Kongore nalazi se još jedna prirodna rijetkost ovog područja – jezero Krenica. Jezero ima stalnu vezu sa podzemnim vodama i nikad ne presušuje. Širina jezera je oko 300 m, a dubina 47 m.

BILJNI POKROV

Na području općine biljni pokrov čine poljoprivredno i šumsko zemljište. Na poljoprivredno zemljište otpada prostor veličine 11.210 ha. Pod šumskim zemljištem je površine cca 10.270 ha. Šume su uglavnom degradirane. Pod pravim šumama, ali niskim je površina od cca 5.194 ha. Drvna masa u šumama iznosi cca 26.000 m3, što je izrazito nisko.

EKOLOGIJA

Općina Grude ima zdravu i ekološki očuvanu prirodnu sredinu. Nema većih zagađivača. U trendu je razvoj proizvodnje, ali bitno ne utječu na ekologiju jer se radi o ekološko prihvatljivim projektima. Najveći problem je očuvanje ekologije vode, a posebno vode za piće, jer je voda za piće općine ugrožena vodotocima iz Posušja koji su u prvoj zaštitnoj zoni izvorišta Grudskog vrela. Potencijalni, ali bitno manji industrijski izvori zagađenja su:

1. tvornica za proizvodnju svijeća "Lumen", locirana u blizini kanala Grudsko vrilo,
2. tvornica za proizvodnju sladoleda "Kamenko", locirana u blizini Drinovačke crkve u Središtu,
3. Grudska pivovara "Uniline" Grude, koja se nalazi u Grudama - Prispa,
4. Tvornica papira "Violeta" koja se nalazi u Grudama – Prispa.

Od ostalih zagađivača vode na području općine su:

1. poljoprivredna proizvodnja koju prati upotreba umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava,
2. otpadne vode naselja (septičke jame, štale i svinjci),
3. otpadne vode iz mehaničkih radionica,
4. oborinske vode s prometnica,
5. divlja odlagališta otpada kojih ima po cijeloj općini.

Biljni i životinjski svijet na području općine Grude nije posebno istraživan. Međutim, zastupljene su vrste karakteristične za submediteransko kraško područje. Od divljači na području općine prisutni su zec, divlja svinja, lisica, kuna, zlatica, kuna bjelica, fazan, prepelica, jarebica, liske, te divlje patke i guske, kao i vuk i jazavac.

DEMOGRAFSKA SLIKA

Općina Grude prema broju stanovnika spada među srednje općine regije u Hercegovine , a po gustoći naseljenosti spada među rjeđe naseljene općine Hercegovine. Broj stanovnika u općini Grude se iz godine u godinu smanjuje.

Broj stanovnika po godinama:

1971. 19.203
1981. 17.767
1991. 15.976
2001. 15.740

http://www.grude.info/
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts : 60
Registration date : 2008-10-07

PostSubject: Re: Grude   8/10/2008, 13:25



Povijest

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prethistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolitika. Naravno da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano - smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije... Prolazile su vojske - od rimske do Napoleonove, a u novija vremena napatio se ovaj kraj u dva svjetska i naposlijetku i u domovinskom ratu.

U kasnijim, već povijesnim vremenima, na ovom je tlu bila vrlo živa nazočnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta - Salonu i Naronu - prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

Srednji vijek je vrijeme stećaka - stećke u grudskoj općini pronalazimo praktički na svakom koraku - što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvojbeno je to zasluga povoljna geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode koju zatječemo na prostorima Imotsko-Bekijskoga polja - plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

Kraj srednjeg vijeka obilježen je turskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne turske vladavine i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas. Nakon Turaka, dolazi Austro-Ugarska. To je kratki prelazni period u kojem su se međutim izgradile brojne škole i infrastruktura potrebna za funkcioniranje moderne europske države, no - kao i obično - ovaj je kraj nekako uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni se karakter ovoga područja održao praktički sve do danas.



Dva svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad. Formiranjem socijalističke - Titove Jugoslavije - Grude, kao uostalom i čitavi zapadni dio Hercegovine, bivaju obilježene kao centar nacionalističkog i profašističkog hrvatstva, a samim tim i obilježene i nepoželjne, budući da se nipošto nisu mogle uklopiti u floskule o bratstvu i jedinstvu naroda i nepresušnu soc-realističku frazeologiju kojom se nastojala održati na životu ta neprirodna tvorevina. Konačnim padom Jugoslavije ovaj je prostor dobio kakvu takvu slobodu, no hrvatski se narod - poučen povijesnim iskustvima - još itekako mora boriti za svoj vlastiti kulturni identitet i tradicionalne vrijednosti mukotrpno izgrađivane kroz stoljeća patnje.

http://www.grude.info/
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
 
Grude
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Herceg-Bosna :: Domovina :: Herceg-Bosna-
Jump to: