Kiseljak

Kiseljak danas

Danas je Kiseljak još uvijek važna stanica na raskrižju živih puteva i samim tim značajno tranzitno sjedište mada je zadržao epitet čuvenog lječilišta.

Općina Kiseljak prostire se na površini od 164 km2 i raspolaže velikim prirodnim bogatstvima na kojima su zasnovane perspektive njenog razvoja.

Kiseljak se nalazi u središnjem dijelu BiH. Nadmorska visina kreće se od 468 do 505 m/nv, s prosjekom od 475 metara. Kiseljačka kotlina oivičena je brdima Jasikovica, Grašćica, Berberuša, Plaz i Kruševska kosa. Brda koja okružuju Kiseljak i njegovu dolinu su nadmorske visine od700-1250 m.

Srednja godišnja temperatura zraka u Kiseljaku je 9,1 0C, pri čemu je najtoplije u srpnju, kad je prosječna temperatura 18,5 0C, a najhladnije u siječnju - 1,8 0C. Najviše padalina bilježi se u srpnju i listopadu i one su u skladu s planinskom klimom srednje Bosne. S obzirom na izneseno, Kiseljak je, s klimatskog aspekta, pogodna destinacija za različite turističkih aktivnosti.


Pored mineralne i termalne vode ,radioaktivnog blata i radioaktivnog plina ,Kiseljak raspolaže i sa velikim šumskim i rudnim bogatstvima ,prvenstveno sa ležištima crvene i bijele gline (kaolina) i dolomitnog pijeska.

Ono po čemu se Kiseljak danas ističe od drugih gradova BiH-a je prije svega mineralna voda – kiseljak! Samo ime i grada govori o važnosti ovog prirodnog fenomena. Još uvijek se točno ne zna kada su na prostorima današnjeg Kiseljaka šiknuli u vis prvi mlazovi mineralne vode i prirodnog ugljičnog dioksida, ali se zna da je više od sto godina nakon što je proučio sva mineralna vrela u BiH-a dvorski savjetnik iz Beča profesor doktor Ludwig ustvrdio da je kiseljak iz Kiseljaka obzirom na sastav vrhunska mineralna voda među europskim mineralnim vodama. Grad je po tome postao prepoznatljiv u zemlji u svijetu i na tome gradi svoje razvojne i turističke planove jer nema putnika ,turiste ,slučajnog prolaznika koji neće otići na izvor mineralne vode i napiti se sa njenog vrela.

Kiseljak je jedan od rijetkih gradova županije središnja Bosna koji se može pohvaliti tradicijom koju je sačuvao do danas. Jedan od primjera su poznate Kiseljačke pogačice po kojima je Kiseljak pored mineralne vode jednako prepoznatljiv.

Na kraju se može zaključiti da je ovo mjesto ,u idiličnom kraju ,na ušću triju rijeka ,sačuvao i do danas bogatstvo i ljepotu prirode. U globalu rečeno Kiseljak kao važno tranzitno mjesto prije svega je poznat po svojoj tradiciji (Kiseljačka pogačica ,Sarajevski kiseljak ,banjsko lječilište ,termalne vode).



Kiseljak u prošlosti

Najstariji pronađeni tragovi ljudske djelatnosti na području današnjeg Kiseljaka potiču još iz neolita. Jedno od naselja iz mlađeg kamenog doba ležalo je na prostoru između katoličke crkve i hotela "Dalmacija", a drugo u Han-Ploči. Na Banbrdu i na brdu Rat u Draževićima također su nađeni tragovi starih naselja, čiju kulturnu pripadnost je, zbog pomanjkanja tipičnih primjeraka, bilo nemoguće utvrditi.

U Srednjem vijeku je područje Kiseljaka pripadalo župi Lepenica, koja se prvi put spominje 1244. godine, kad se spominje i crkva sv. Mihovila u Rotilju. Nakon dolaska Osmanlija, župe se zamijenjuju nahijama, a već sredinom XVI. Stoljeća spominje se nahija Lepenica i u njoj sela Duhre i Gojakovac.

Sam Kiseljak prvi put se spominje 1531. godine, u putopisu Slovenca Benedikta Kuripešića. Početkom toga stoljeća izvjesni Hadži-Uvejs sagradio je na mjestu današnjeg Kiseljaka džamiju, karavan-saraj (han) i kuću za azape (stražare). O popravku tih zgrada govori jedna bilješka u Sarajevskom sidžilu od 5.VII.1565. godine, kad je pred šerijatski sud pristupio upravitelj ovog vakufa, Isabalija sin Ejnehanov, te zatražio dozvolu za popravku zgrada.

Do sljedećeg spomena Kiseljaka prošlo je više od stotinu godina. Naime, 1659. godine, turski putopisac Evlija Čelebija opisao je sve pogodnosti koje nude izvori kisele vode, te spomenuo da je trgovci "pune i raznose od vilajeta do vilajeta". Već sam spomen hana i trgovine kiselom vodom jasno nam govori da je Kiseljak prolazno mjesto.

Francuzi Maseliere i A. Chaumette des Fosses borave u Kiseljaku 1806./1807. godine, zapisavši da se kisela voda odavde izvozi u Dubrovnik, a Richard von Erco u svom izvještaju iz 1846. godine spominje Kiseljak kao mjesto u koje gosti dolaze čak iz Carigrada. Poznati francuski geolog Ami Boue, koji je u Bosni boravio u dva navrata između 1836. i 1838. također spominje kiselu vodu, nazvavši je izvrsnom, te napomenuvši da Kiseljak preko ljeta posjećuje "toliko ljudi da ih tri gostionice ne mogu smjestiti".

Srednjovjekovnih nalaza je također mnogo, a najbrojniji su stećci. Ima ih na stotine, a samo na području Lepenice postoji 35 nekropola sa oko 700 stećaka. Najljepši je stećak Radoja Radosalića u Zabrđu.
Brdanjak Na Brdanjku, između sela Zabrđe i Toplica, u katoličkom groblju, nalazi se nekropola od 17 stećaka. Skupina od četiri velika sarkofaga odvojena je, a u njoj je i poznati stećak Radoja Radosalića, velikog kneza bosanskog, s kojeg potiče i motiv lava na grbu Kiseljaka.

Po mišljenju dr. Pave Anđelića, jednog od najvećih bh arheologa, stećak s Brdanjka jedan je od najljepših u cijeloj BiH.
Podastinje Na Crkvini se nalaze i ostaci srednjovjekovne crkve, a arheolozi su na tom, kao i na drugim lokalitetima u Podastinju, nekoliko puta u posljednjim desetljećima obavili iskopavanja, te pritom pronašli i vrlo zanimljive arheološke, numizmatičke, heraldičke i druge nalaze.

U zaseoku Ukućevci je1908. godine pronađena ilirska kaciga, a u zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje. Arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom, a iz Podastinja potiče i vrijedan depo novca iz vremena rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.)., pronađen 1884. godine na brežuljku Humac. Među nekoliko stotina stećaka nalazi se i jedan kojeg narod naziva "Biskupov grob".

Selo Podastinje je pravi povijesni biser, u kojem su tragovi starih kultura, od prethistorijskog vremena do Srednjeg vijeka, toliko bogati i značajni da se nekoliko desetaka arheologa i stručnjaka iz srodnih znanosti, još od prošlog stoljeća bavilo i bavi tim tragovima.

Podastinjem dominira kraška gruda koju narod naziva Crkvina, gdje je nakon Domovinskog rata podignut veliki križ. Na njenim strmim padinama, u pravcu potoka Paroš i zaseoka Ukućevci, vidljive su impozantne količine prethistorijske gradinske keramike, karakteristične za srednje brončano doba, a gradina, kako je u svom radu "Lepenica u prethistoriji i antici - arheološka ispitivanja" naveo jedan od najznačajnijih bh arheologa, dr. Pavao Anđelić, spada među najveće u Bosni i Hercegovini. U zaseoku Ukućevci je1908. godine pronađena ilirska kaciga. U zaseoku Bijele Vode nalazilo se ilirsko naselje, a arheolog Mandić 1923. godine je na njivi Povratnica pronašao temelje rimske zgrade i odlomak kamene ploče s natpisom.

Iz Podastinja potiče i jedan depo rimskog novca (više od 100 komada), pronađen 1884. godine na brežuljku Humac. Dijelovi tog nalaza čuvaju se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, Arheološkom muzeju u Zagrebu, te u Franjevačkom samostanu u Fojnici. Novci potiču od raznih rimskih careva iz dinastije Antonina, počevši od Septimija Severa (193-211. n. e.) do Galijena (253-268. n. e.).

Na samoj Crkvini nalazi se skupina od deset stećaka, među kojim je i "biskupov grob", kako govori tradicija, a tu je i ploča koja se smatra pragom srednjovjekovne crkve.
Na prijevoju koji Crkvinu veže s ostalim brdskim masivom nalazi se lokalitet Grčko groblje, na kojem, u tri veće skupine, leži čak 75 stećaka u obliku sanduka i ploča, a naziru se i brojni grobovi bez spomenika.

Rauševac Tijekom Domovinskog rata, prigodom kopanja obrambenih rovova u Blaškovića šumi iznad sela Rauševac, pripadnici HVO-a su iskopali zanimljiv nalaz: rimsku stelu (nadgrobnu ploču) s reljefnim dijelom i natpisom.

Šire područje Brestovskog dotad se uopće nije spominjalo u znanstvenoj literaturi koja obrađuje prapovijesno i rimsko razdoblje. Kako je objasnio arheolog Ante Škegro s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, koji je nalaz znanstveno obradio, stela potiče iz 2. stoljeća poslije Krista i prvi je nalaz na ovom području iz antičkog doba. Škegro pretpostavlja da bi se na širem prostoru Rauševca morali naći i ostaci ranokršćanske bazilike, oko kakvih su i nastajale ovakve vrste grobnica.

Prije četiri godine stela je prenesena u podrum Župnog ureda Brestovsko, kojem pripada i Rauševac. Tu, u podrumu župne kuće, stoji još uvijek, a najvjerojatnije će, kako nam je objasnio brestovački župnik fra Juro Miletić, svoje mjesto uskoro naći u muzeju Franjevačkog samostana Fojnica. Izgradnja nove zgrade tog muzeja pri kraju je, a župa Brestovsko oduvijek je pripadala fojničkom samostanskom području.

Milodraž Prije gotovo pet i pol stoljeća sultan Mehmed el Fatih osvojio je Bosnu. Da će pokorena kršćanska raja moći nastaviti ispovijedati svoju vjeru, odlučio je na Milodražu, lokalitetu između Kiseljaka i Fojnice, nakon što je s obližnjeg brda Kaštela pred njega sišao fra Anđeo Zvizdović i isposlovao čuvenu Ahdnamu, carski ferman o slobodi ispovijedanja katoličke vjere, koji se danas čuva u muzeju Franjevačkog samostana u Fojnici.

Na lokalitetu Čista, ili Konaci, kako ga neki nazivaju, 1931. godine podignuta je spomen-kapela blaženom fra Anđelu Zvizdoviću, koja je kasnije srušena usljed dotrajalosti. Nedavno je na mjestu stare kapele, na mjesnom groblju, gdje su se stoljećima prije susreli fra Anđeo i Mehmed el Fatih, započela gradnja nove spomen-kapele, posvećene fra Anđelu. Kako nam je kazao fra Juro Miletić, župnik župe Brestovsko, kojoj pripada i Milodraž, građevinski radovi trebali bi biti završeni do kraja ove godine, a kapela blagoslovljena na proljeće.

Kiseljak se poslije ratova brzo gospodarski razvijao. Pa su tako prije sukoba u BiH-a na području općine egzistirala sljedeća državna proizvodna poduzeća :tvornica konfekcije ''Globus'' ,tvornica mineralne vode ''Sarajevski kiseljak'' ,tvornica zrak-auto-elektro oprema ,poduzeće za proizvodnju svih elektromehaničkih prekidača u automobilskoj industriji ,tvornica ''Tehnoplin'' … Gotovo sva ova poduzeća pokrenula su nakon rata i proizvodnju sa manjim ili većim procentom.

http://web.1asphost.com/terrae/aukcija/kisel/