Herceg-Bosna

Herceg-Bosno u srcu te nosim, kud god krenem s tobom se ponosim
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in

Share | 
 

 Vitez

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Admin
Admin


Number of posts : 60
Registration date : 2008-10-07

PostSubject: Vitez   8/10/2008, 10:34



VITEZ


O Vitezu

Općina Vitez je prostor koji se proteže u zemljopisnom središtu Bosne i Hercegovine. Vitez je smješten u centralnom dijelu doline rijeke Lašve, koja se proteže od jugoistočnih padina planine Vlašić do Busovače. Ova se dolina formirala na 390 - 480 m nadmorske visine. Od sutjeske Lašve poslije Travnika, pa do Sutjeske prije Kaonika, Lašvansko polje dugo je oko 17 km, a širina mu je različita i iznosi prosječno 3 km.

Administrativno, općina Vitez pripada Srednjobosanskom kantonu. Sa sjeveroistoka Vitez graniči s općinom Zenica, sa istoka s općinom Busovača, s juga s općinom Fojnica, sa zapada s općinom Novi Travnik i sa sjeverozapada općinom Travnik.

Jedna od najznačajnijih prirodno–geografskih odlika općine je da se većina značajnijih naseljenih mjesta nalazi u Lašvanskom polju, uz važnu komunikaciju Lašva-Donji Vakuf, koja kroz općinu Vitez prolazi u dužini 12.400 metara.Ukupna površina Lašvanskog polja je 50 km2.

Područje Viteza prostire se na nadmorskoj visini od 374 metara na dijelu gdje rijeka Lašva prelazi iz općine Vitez u općinu Busovača, do nadmorske visine od 750 metara na kojoj se nalazi Zaselje, najviše naseljeno mjesto na općini Vitez.Planinski dio općine Vitez prostire se na nadmorskoj visini od 600 metara pa do 1578 metara, koliko je visok najviši planinski vrh na općini Vitez Krstac.

“Ukupna površina polja je oko 50 km2. Tamo gdje su krečnjački humovi s jedne i s druge strane polja najbliži (Kalvarija i Grbavica), polje je podijeljeno na gornje i donje, odnosno na Travničko u užem smislu i Viteško polje. Međutim, pojedini dijelovi polja nose i posebne lokalne nazive, od kojih su neki istovremeno i nazivi naselja u polju. Tako se prošireni gornji dio polja bliže Travniku zove Polje i Nević Polje, a u donjem dijelu polja oko Viteza lokalni su nazivi: Polje, s desne strane, te Jardoljsko Polje i Dubravičko Polje s lijeve strane Lašve.”

“Centralna mikroregija je najniži prostor travničkog kraja gdje se dolina glavnog toka Lašve i donje doline njenih pritoka svojim aluvijalnim ravnima proširuju i srastaju u Travničko polje. Tu na 400 - 500 m nadmorske visine - gdje su prirodni uvjeti za život, smještaj stalnih naselja , privrjeđivanje i kretanje bili općenito povoljniji nego u drugim dijelovima ovoga kraja - razumljivo je što se nalaze i tragovi najstarijih naselja i sadašnja veća naselja ovoga kraja (Travnik, Vitez, Novi Travnik). Spontanim i organiziranim radom ljudskih zajednica kroz dugi vremenski period od više milenija, prvobitna je fizionomija pejzaža ovdje najviše izmijenjena. Krčevine nekadašnjih listopadnih šuma su najvećim dijelom pretvorene u dolinske livade, oranice i voćnjake, a s vremenom su značajnije površine zauzela gradska i seoska naselja, ceste i željeznice, te različiti i pojedinačni stambeni i privredni objekti izvan naselja. Opći tok transformacije i humanizacije prvobitnog pejzaža ovdje se najviše izrazio kroz proces urbanizacije prostora, što je jedna od bitnih značajki ove mikroregije. Od Turbeta preko Travnika do Viteza i na jug do Novog Travnika, duž glavnih komunikacija se pruža izdužena više ili manje urbanizirana zona gradskih, prigradskih i seoskih naselja, s izraženom tendencijom međusobnog približavanja i spajanja. Tako se ova centralno smještena mikroregija javlja i kao demografsko, aglomeracijsko, privredno i prometno jezgro te, prema tome, i faktor okupljanja i integriranja čitavog travničkog kraja.” (Krešimir Papić: Travnik - grad i regija, ZMT 1975. g.)

Vitez je udaljen od Sarajeva 70 km, a od Zenice 12 km. Najniže naseljeno mjesto, i to uže gradsko područje, nalazi se na nadmorskoj visini od 415 m, a najviše viteško naselje, selo Zaselje, nalazi se na 700 m nadmorske visine.

Klima je izrazito kontinentalna. Temperatura se zimi spušta i do -28 stupnjeva Celzijevih, a ljeti dostiže i do +36 stupnjeva Celzijevih.

Prema popisu iz 1991. godine ovdje je živjelo 27.728 stanovnika, od čega 12.679 Hrvata, 11. 471 Musliman, 1.502 Srbina, 1.362 Jugoslovena, te 714 ostalih.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts : 60
Registration date : 2008-10-07

PostSubject: Re: Vitez   8/10/2008, 10:42



Vitez kroz povijest

Vita est!, morali su zaista uskliknuti putnici kada bi, naročito s južne strane ujahali u Vitešku kotlinu. Vita est - uzviknuli bi zadivljeni ljepotom ovoga krajolika, dok se kod naroda taj uzvik pretvorio u Vitez. To je samo jedna od legendi o nastanku imena Vitez. Ime doista neobično i rijetko. Po drugim legendama govori se kako je to ime vezano uz nekoga viteza koji je tu živio u feudalnom dobu. Navodno je jedan od vitezova Hrvoja Vukčića Hrvatinića u borbama s Turcima u dolini Lašve doslovce izgubio glavu, ali ga je njegov vjerni konj onako u oklopu nosio nizvodno sve dok mrtvi vitez nije pao s konja. Prema ovoj legendi, tamo gdje je vitez pao nastalo je mjesto koje je dobilo ime Vitez. Legendi ima još, no, bilo kako bilo, Vitez je zaslužio svoje ime i nosit će ga još dugo s ponosom i dostojanstvom.

Vitez kao grad nastaje poslije Drugog svjetskog rata, kad ovo naselje doživljava svoj puni procvat. No, susret s poviješću viteškog kraja započeo je davno, već u mlađem kamenom dobu (neolitu). Prva naselja iz ovog perioda pripadala su poznatoj butmirskoj kulturnoj grupi, dok su arheološkim ispitivanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

S Ilirima kao autohtonim stanovništvom, te s Rimljanima koji početkom naše ere osvajaju balkanske prostore i viteški, odn. lašvanski kraj, ulazi u historijski period i pod višestoljetni utjecaj rimske antičke civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj u antičko doba bio dobro naseljen i da već tada možemo računati s nastankom prvih gradskih naselja na ovom prostoru.

Dolinom rijeke Lašve kroz povijest prolazile su karavane, vojske, skitnice, misionari... Ove su ceste povezivale rimske naseobine i rudarska područja u Lašvanskoj dolini, a sva su se sastajala kod Mošunja, upravo tamo gdje se s mnogo razloga locira rimski municipij Bistue Nova, kao središnje rimsko gradsko naselje u ovom kraju.

Najznačajnije arheološke iskopine na području općine Vitez izvršene su u Velikom i Malom Mošunju. Tragovi vađenja, taljenja i kovanja željeza i bronce govore o visokom zanatskom umijeću stanovnika podno brda Kalvarija. Na ovom je području pronađen i brončani mač iz X. stoljeća stare ere koji se ističe vještinom izrade i ljepotom izgleda. U nižim dijelovima sve do Lašve pronađeno je više nadgrobnih spomenika s natpisima, temelji zgrada, opeka i crijepa, te veliki broj rimskog novca iz 3. i 4. stoljeća. Na najbližoj gradini Kalvarije s dominantnim položajem iznad Lašve, otkopani su temelji rimskih zgrada i grobnica i ostaci ranokršćanske bazilike. Ova bazilika potvrđuje da se život ovdje nastavio i u kasnoantičko doba. Činjenica da je tu postojala bazilika znak je vrijednosti položaja, veličine i funkcije tog naselja.

Po svemu sudeći tu je bio lociran rimski municipij i biskupija Bistua Nova. O ovom se naselju mnogo i sporno pisalo, ali nije bilo sumnje u to da se radi o jednom većem rimskom naselju.

"Bistue Nova se nalazila u Malom Mošunju - Vitezu na Lašvi, a ne u Zenici. Dokaze za to pružaju brojni tragovi rimskih naseobina u dolini Lašve, a naročito u Malom Mošunju - Vitezu, natpisi u Zenici i Fazlićima koji spominju municipij Bistua i pravac ceste prema Kiseljaku-Visokom-Brezi i dalje (...) u rudarski distrikt Argentaria." - E. Pašalić: Antička naselja i komunikacije u BiH, Pos. izd. Zem. muzeja, Sarajevo, 1960.g.

U velikoj seobi naroda od 4. - 7. stoljeća u ove naše krajeve doseljavaju se i Hrvati koji će u sljedećim sto-ljećima organizirati svoje prve državne zajednice. U pisanim se povijesnim spomenicima župa Lašva spominje za vlasti bana ateja Ninoslava (1232.-1250.) i to u jednoj povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV. od 20. travnja 1244. godine. Tom se poveljom potvrđuju raniji darovi bana Mateja Ninoslava bosanskoj biskupiji, a među njima i posjed u župi Lašvi kod tri crkve. To je najranija vijest o Lašvanskoj dolini u jednom srednjo-vjekovnom pisanom spomeniku.

U vrijeme bana Stjepana Kotromanića izvršen je popis samostalne bosanske vikarije koja se tada dijelila na 7 okruga i tom prilikom se u bosan-skom okrugu navode franjevački samostani u Sutjeskoj, Visokom, Olovu i Lašvi. U svojoj povelji od 12. ožujka 1380. godine kralj Stjepan Tvrtko daruje knezu Hrvoju naslov velikog vojvode i uz to tri sela u župi Lašva: Trebušu, Lupnicu i Bilu.

U vrijeme srednjovjekovne bosanske države na ovom području nalazio se i jedan utvrđeni grad: ŠKAF ili BOSNIĆ. Ležao je u dolini Prale, desne pritoke Lašve, na gradini od 757 m nadmorske visine, između današnjih sela Gornje Večeriske i aselja i uz put kojim se iz doline Vrbasa dolazi na Lašvu kod Viteza.

Izgleda da je u doba bosanske samostalnosti ponovo obnovljeno i ispiranje zlata. Naime, Rimljani su ispirali zlato iz riječnih nanosa Lašve i njezinih pritoka, odnosno u dolini Bile kod Zabilja, u dolini Prale kod Gaćica i iz naplavina kod Viteza pored ceste za Zenicu. Jireček navodi da su već od 13. stoljeća postojala na Lašvi ispirališta zlata.Da je ova djelatnost postojala i kasnije svjedoče i podaci u putopisu Benedikta Kuprešića koji kaže kako je 1530. godine vidio kako mnogo ljudi ispire zlato na Lašvi.

U sedmom vijeku posjedoše ovo područje Sloveni, no iz ranih vijekova njihovog boravka ovdje nemamo nikakvih svjedočanstava osim po koji krnjatak zemljane posude, nađen na ilirskim ili rimskim kućištima. Tek iz posljednjeg vijeka bosanske samostalne države, znamo, da je ovaj kraj pripadao državi, no u njemu je imao i neka dobra veliki vojvoda bosanski, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, odnosno njegova obitelj. Batalo Santić, knez i odgajatelj mladih plemića imao je za ženu Hrvojevu sestru Resu...

Dolaskom Turaka ovaj kraj izmijenio je u pogledu naselja prilično svoj izgled. Stara, veća i bogata naselja u Turbetu i oko Malog Mošunja zapustiše, a poče se dizati novo veće naselje u tjesnacu u kom mi danas živimo (Misli na Travnik - op. ur.). Sultan Mehmed II, veliki osvajač napadajući Jajce 1463. i 1464. g. sjedio je ovdje, dok su se vršile pripreme za napad na taj grad. Napadajući Jajce skoro 60 godina Turci su u ovom kraju kroz to vrijeme držali znatne vojne sile, čiji život i običaji prelažahu pomalo i na okolno kršćansko stanovništvo...

Spomenuli smo ranije "Starac kamen" ispod sela Gačica kod Viteza. On je najzanimljiviji nadgrobni spomenik srednjega vijeka u srezu i sudeći po nazivu vjerojatno je podignut nad grobom nekog svećenika srednjovjekovne "Bosanske crkve". Stećaka osamljenih i u skupinama ima gotovo u svakom starijem selu oko Travnika. - Đoko Mazalić: TRAVNIK I OKOLICA, Zavičajni muzej Travnik, 1953.god.

Godine 1463. srednjovjekovna bosanska država pala je pod tursku vlast. Gine i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, te započinje islamizacija jednoga dijela kršćanskog sta-novništva. Turski putopisac Evlija Ćelebi tri puta spominje Vitez kao kasabu, ali ne daje nikakve druge podatke. U tadašnjoj nahiji Lašve 1528. godine spominje se Mošunj, Preočica, Zaselje, a Večeriska se spominje još 1469. godine. Polovicom XVII. stoljeća postojala je i redovita pošta Travnik-Carigrad, pa je u Vitezu pored hanova morala postojati i menzilhana - poštanska postaja za izmjenu brzih tatarskih konja. Prema opisu austrijskog časnika Božića iz 1785. godine hanovi su se nalazili u Vitezu i Biloj, a za Vitez je rekao da ima 18 kuća. Početkom XIX. stoljeća Jukić naziva Vitez čas selom, čas varošicom.

Poslije višestoljetne turske vlasti, bosanskohercegovački se prostor ponovo našao u sastavu jedne velike, moćne državne zajednice. Austro-Ugarska je 1878. godine najprije okupirala, a zatim je 1908. godine i službeno proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine... Austro-ugarska je vlast u Bosni i Hercegovini potrajala samo četiri decenije, ali je i to kratko vrijeme bilo dovoljno da se izvrše duboke političke, ekonomske, socijalne i prostorne promjene. Preobražaj je u pokrajinama bio brz i očigledan, a naročito u dolinama kud su izgrađene nove ceste i željeznice, te uz njih locirane nove industrije i otvoreni prvi rudnici... - K. Papić: Travnik...
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts : 60
Registration date : 2008-10-07

PostSubject: Re: Vitez   8/10/2008, 10:46



Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije Vitez je najveća seoska općina koja je s manjim selima i zaseocima pripadala kotaru Travnik, a za Vitez se može reći da je oduvijek pripadao povijesnom, kulturnom i privrednom krugu travničkog kraja.

Dolaskom Austro-ugarske vlasti u Bosni započinje industrijalizacija viteškog kraja. Austrijance je u Bosni privuklo prije svega rudno i bogatstvo ovdašnjih šuma. Bilježimo 1866. godine osnivanje u Sarajevu "Kompanije za prijevoz robe i putnika". Kompanija je u Vitezu imala jedan od svojih punktova. Od tada naselje u kojem su bili sagrađeni han i škola dobi naziv Han Kompanija. Kako je kompanija brzo propala, na istom mjestu uskoro je izgrađena željeznička stanica, jedna u nizu na željezničkoj pruzi Travnik - Lašva koju je 1893. godine izgradila Austro-Ugarska. Sada to naselje zovu češće Željeznička Stanica, nego Han Kompanija. Pruga je 15. 10. 1972. godine ukinuta. Koliko se zna, prvo industrijsko "Poduzeće za mehaničku preradu drveta" osnovao je Guido Rutgers 1899. g. u tadašnjoj Han Kompaniji - Vitezu. U ovom poduzeću izgrađena je parna pilana i pogon za impregnaciju drveta, a vršilo se impregniranje stupova za elektroprivredu i telefonske veze, kao i pragova za žejeznicu, te proizvodnja rezane drvene građe. Poduzeće je bilo locirano blizu željezničke stanice s kojom je bilo povezano 1,2 km dugim industrijskim kolosijekom. Osnivanje ove industrije nije se u prvo vrijeme značajnije odrazilo na razvoj Viteza u kome je 1879. godine živjelo 457, a 1910. godine 510 stanovnika ili samo 11% više.

Danas u Kruščici nema pilana, ali se poduzeće "Impregnacija" razvilo u moderno poduzeće za preradu drveta. U vrijeme industrijalizacije i eksploatacije od strane austro-ugarske vlasti Kruščica je bila naseljenija i razvijenija od samog Viteza. Današnje obitelji Kalemba, Nuk, Sedlašek, Oprešnik potomci su stranih doseljenika u ove krajeve.

Stvaranjem kraljevine Jugoslavije u periodu nakon I. svjetskog rata, nije bilo osobitih poticaja za daljnju industrijalizaciju ovoga kraja. Započeta industrijalizacija uglavnom je stala na ranije osnovanim industrijskim poduzećima. Poljoprivredna je proizvodnja uglavnom osnovna privredna djelatnost, ali se na račun poljoprivrede polagano razvijaju i druge djelatnosti. Stočarstvo je osobito predstavljalo značajnu privrednu djelatnost seoskog stanovništva. U samom Vitezu razvija se trgovačka djelatnost (23 trgovačke radnje), te zanatstvo (30 zanatskih radnji). "Industrijska poduzeća, osnovana još ranije, nastavila su s radom poslije I. svjetskog rata i, osim nekoliko manjih, nijedno novo značajnije industrijsko postrojenje nije podignuto. U Kruščici je nastavila s radom pilana firme "Sonns i comp." koja je od 1922. g. rezala oblovinu za račun firme "Ugar" iz Turbeta. Sa šest gatera snage 250 KS pilana je prerađivala oko 35 - 40.000 m3 oblog drveta godišnje. U Vitezu se 1934. - 1935. godine kao vlasnik pilane pojavljuje Lisi Otokar, a tu je i dalje radila impregnacija drveta, jedna od šest u Kraljevini Jugoslaviji. Ova je u Vitezu impregnirala željezničke pragove, građu za mostove i telefonske stupove, a prosječno je mogla u jednoj kampanji impregnirati oko 400.000 pragova..." - K. Papić: Travnik...

Za perioda Drugoga svjetskog rata općina Vitez formirana je na osnovu ratnih zakona Nezavisne Države Hrvatske. U ovom periodu, naročito u prvim godinama rata, značajno je istaći s povijesno-političkog gledišta jedinstvo hrvatskog i bošnjačko-muslimanskog naroda i na prostorima općine.

Po završetku Drugog svjetskog rata općina Vitez bila je organizirana kao srez i podijeljena na više mjesnih odbora. Zatim, od 1953. godine organizirana je kao općina u kojoj su bili svi do tada mjesni odbori sa prostora Viteza, kao i mjesni odbori Nove Bile (Pokrajčići, Gladnik). Područja Nove Bile poslije kraćeg vremena u sastavu općine Vitez izdvajaju se i pripadaju općini Travnik.

Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave nove vlasti i dalje na području općine djeluju poduzeća drvne industrije, industrije građevinskog materijala i šumarstva, dok veliki dio stanovništva živi od poljoprivrede, odn. stočarstva. Tvornica za impregnaciju drveta u Vitezu je dugo vremena radila u sastavu državnih željeznica. Od 1952. godine poslovala je kao samostalna privredna organizacija, a od 1962. godine poduzeće "Impregnacija" posluje u sastavu ŠIP SEBEŠIĆ kao jedan od pogona za preradu drveta. Obuhvaća postrojenja za impregnaciju drveta kapaciteta oko 36.000 m3 i pilanu kapaciteta do 50.000 m3 drveta godišnje.

Razvoj Viteza u periodu socijalističke Jugoslavije vezan je uz kemijsku industriju. Naime, 3. srpnja 1950. godine, rješenjem predsjednika Vlade FNRJ osnovano je u Vitezu poduzeće "202", koje je kasnije dobilo naziv Poduzeće kemijske industrije "Slobodan Princip Seljo". Sve pripreme za određivanje uže lokacije poduzeća, sondiranje terena, projektiranje i t.d., obavljao je Centralni projektni zavod u Beogradu pod rukovodstvom ing. Tufekdžića. Građevinski radovi počeli su 1950. godine podizanjem dvije zgrade u naselju nazvanom Kolonija, reguliranjem potoka Večeriska, izgradnjom pruge i najnužnijih putova prema lokaciji novoga poduzeća. Građevinske radove izvodilo je Vojno građevinsko poduzeće "Petar Mećava" iz Travnika. Za prvoga direktora poduzeća postavljen je Jože Počkar. Po dovršenju prve stambene zgrade u Vitezu, 22. svibnja 1954., on je svoju dužnost predao novom direktoru.

U pogonima ovoga poduzeća pro-izvodili su se namjenski proizvodi, raketni baruti, flegmatizatori, antifriz, privredni eksplozivi i štapin, a tijekom godina formira se i treća proizvodna jedinica ("Sintevit") čiji su proizvodni program pvc-granulati, ekstruzija i prerada od pvc materijala, izrada ambalaže i ostalih proizvoda od viso-kotlačnog polietilena, ploča od termo-plasta i sl. Socijalističke vlasti donošenjem ZUR i drugih odgovarajućih zakonskih akata potiču transformaciju poduzeća u skladu s tim. Transformacijom poduzeća "SPS" formiraju se RO "SPS", RO "VITEZIT" i RO "SINTEVIT". Razvoj kemijske industrije u Vitezu bio je veoma dinamičan i poduzeće je predstavljalo snažnu organizaciju sa dobrim ugledom i u svijetu. Nakon ratnih događanja početkom devedesetih godina ova poduzeća se ujedinjuju u cjelinu pod nazivom Poslovni sustav "VITEZIT". Poduzeće "SPS" u poslijeratnom periodu od vremena osnivanja 1950. godine snažno vuče naprijed, ali Vitez postaje moderan grad zahvaljujući i Industriji građevinskih materijala "KALVARIJA", kako se danas zove nekadašnje poduzeće "Petar Mećava". Zatim tu je poduzeće "BOSNA" koje počinje raditi 1948. godine kao GP "HUM", a od 1967. godine posluje pod imenom Stolarsko-bravarski proizvodi "BOSNA". Nezaobilazno je i poduzeće "Impregnacija", te brojna druga koja se formiraju u tom periodu: Trgovačko poduzeće "Vjetrenica", Pogon za proizvodnju građevinskog materijala Građevinskog poduzeća "Bosna", Ugostiteljsko poduzeće "Kruščica" i drugi. "Impregnacija" proširuje svoju proizvodnju, suvremenu pilanu za preradu drveta, razvija se trgovina, ugostiteljstvo, javno komunalno poduzeće itd.

Još od vremena aneksije BiH od strane Austro-Ugarske počinju geološka istraživanja šumskih i rudnih bogatstava, a češki geolog Waclav Kacer napravio je geološku kartu BiH. U toj karti već je locirano kao izuzetno bogato nalazište dolomita (CaCO3 . MgCO3) na području Malog i Velikog Mošunja. Industrijska eksploatacija ovoga minerala počinje 1948. godine uglavnom u građevinarstvu, a može se primjenjivati u 23 grane industrije i u poljoprivredi. U geološkoj građi ležišta sudjeluju dolomiti srednjoatrijske starosti. Na cijelom prostoru su masivni i tektonski do "pržine", tako da postoji prirodna grupacija materijala, od krupnih komada do pržine. Ova je sirovina zbog relativno jeftinih ulaganja konkurentna sa cijenama, a poduzeće "Kalvarija" bilo je u periodu do 1993. godine, a i poslije Domovinskog rata ostaje jedno od uspješnijih poduzeća na području općine Vitez.

Poljoprivredno dobro također je uvijek zauzimalo značajno mjesto u gospodarstvu Viteza. Viteški kraj pogodan je za razvoj stočarstva i stočarskih proizvoda. Nažalost, stočni fond je tijekom ratnih zbivanja početkom 90.-ih godina poprilično uništen i trebat će vremena za njegovu obnovu. U međuratnom periodu izgrađeni su brojni kapitalni gradski objekti, kao što su : Dom kulture (danas Hrvatski dom), olimpijski bazen, gradski stadion, igrališta za male sportove i t.d. Izgrađen je Dom zdravlja, dječji vrtić, zgrada pošte, te novi školski i stambeni objekti i drugo. Pored izgradnje grada kao centra, gradi se ukupna infrastruktura potrebna razvijenoj općini. Razvijaju se i organiziraju osmogodišnje škole, te gradi srednjoškolski centar, najprije nazvan "Boris Kidrič", a danas Srednja škola "Vitez".

http://www.vitez.info/
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Sponsored content




PostSubject: Re: Vitez   Today at 13:09

Back to top Go down
 
Vitez
View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Herceg-Bosna :: Domovina :: Herceg-Bosna-
Jump to: