Herceg-Bosna

Herceg-Bosno u srcu te nosim, kud god krenem s tobom se ponosim
 
HomeFAQSearchMemberlistUsergroupsRegisterLog in
Share | 
 

 Mostar

View previous topic View next topic Go down 
AuthorMessage
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Mostar   7/10/2008, 02:57



MOSTAR


Mostar– Gospodarsko, kulturno, sveučilišno, prometno i turističko središte Hercegovine. Podignut u cvjetnoj i vinorodnoj dolini rijeke Neretve ovaj grad je kamena ruža. Njegovu blagu klimu štite planine Velež, Čabulja i Hum. Nastao je oko Starog mosta koji je podignut 1566.godine u blizini nekadašnjeg lančanog mosta. Iz tog razdoblja i kasnije ostali su vrijedni spomenici kulture. Dolaskom austro-ugarske uprave u ove krajeve zatečeni zanatski način gospodarenja i specifične društvene odnose zamjenjuje industrijsko doba i grad doživljava intenzivnu graditeljsku aktivnost.

Novi način državnog upravljanja, novi materijali, konstrukcije, industrija, željeznica, putovi, javna rasvjeta, vodovod, mostovi, škole sve su to karakteristike Mostara na razmeđu XIX. i XX. stoljeća.
U vremenu poslije Drugog svjetskog rata, Mostar se nastavlja razvijati i narastao je do veličine od 126. 000 stanovnika. U ekonomskoj oblasti nastaju respektabilni gospodarski kapaciteti kakvi su bili Soko, Aluminij, Hepok, Tekstilni kombinat, Tvornica duhana i dr.

Nažalost, u ratnom vremenu od 1992.-1995.god. Mostar je doživio strahovita razaranja i devastaciju, kakvu grad ne pamti od svoga nastanka. Tu sliku neposredno iza rata mnogi su poredali sa slikom stradanja Hirošime. Mostar je doživio teški urbicid ratnu i administrativnu podjelu, a gospodarski objekti i oprema su bili uništeni ili otuđeni tako da je bilo teško pokrenuti bilo kakvu aktivnost.

Zbog toga je Evropska Unija uspostavila svoju upravu u gradu ulažući značajna financijska sredstva da bi se zaliječile ratne rane. Napravljeni su pomaci na obnovi infrastrukture, popravci kuća i zgrada te obnove zdravstvenih i objekata iz oblasti obrazovanja. Jedan je dio sredstava utrošen za pokretanje gospodarske aktivnosti te poticanje privatnog poduzetništva.

Danas Mostar svakim danom dobije na sadržajima i vraća svoj prijeratni izgled i značaj. Ne zapostavlja se niti jedan segment životnih potreba, ali se prioritetno nastoji poticati i stvarati povoljniji ambijent za razvoj gospodarstva. Posebno se želi poticati razvoj malih i srednjih poduzeća, a imaju li se u vidu položajne, klimatske, tradicijske, zemljišne, vodni potencijali i druge pogodnosti onda se može zaključiti da uz ljudske resurse i mediteranski temperament Mostar ima perspektivu. Uz sve poteškoće i manjkavosti koji prate privatizaciju Grad Mostar u kontinuitetu radi na strategiji ekonomskog razvoja grada, što bi u budućnosti trebalo donijeti Mostaru i njegovoj regiji imidž moderne europske sredine. Posebni napori čine su u oblasti razvoja turizma gdje Mostar nakon obnove svoga simbola, Starog mosta, i njegovog uvrštavanja kao jedinog spomenika iz BiH na popis zaštićene kulturne baštine UNESCO-a, ima velike šanse.

http://www.mostar.ba/
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 03:02



Mostar je grad i općina u Bosni i Hercegovini. Smješten je na obalama rijeke Neretve i kulturno je i gospodarsko središte Hercegovine, a ujedno i najveći grad u Hercegovini. Mostar je upravno sjedište Hercegovačko-neretvanske županije i sveučilišno, kulturno te gospodarsko središte Hrvata u Bosni i Hercegovini. Mostar je jedan od četiri službena grada Bosne i Hercegovine. Grad je ime dobio po čuvarima mostova (mostarima) na obalama rijeke Neretve. Ubraja se u jedan od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini. U njemu se nalazi i Stari most, kao i stari dio grada koji se od 2005. ubrajaju u spomenike pod UNESCO-vom zaštitom.

Stanovništvo

Postoje dvije procjene o sadašnjem brojčanom stanju stanovništva Mostara. Prema Međunarodnoj zajednici i njezinim procjenama iz 2004. godine, općina Mostar ima 127,066 stanovnika. Prema procjenama Zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2003. godine, u općini Mostar ukupno živi 105,448 ljudi.

Katolička crkva svake godine vrši popis vjernika po mostarskim župama, a prema zadnjem takvom popisivanju vjernika iz 2008. godine, u svim mostarskim katoličkim župama je živjelo nešto više od 65 000 katolika (velikom većinom Hrvati), što je više od polovice stanovništva.

1991.

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Mostar imala je 126.628 stanovnika, raspoređenih u 57 naselja.

Nacionalni sastav:

* Muslimani (Bošnjaci)1 - 43.856 (34,63%)
* Hrvati - 43.037 (33,98%)
* Srbi - 23.846 (18,83%)
* Jugoslaveni - 12.768 (10,08%)
* ostali - 3.121 (2,48%)

Sam grad Mostar 1991. je imao 75.865 stanovnika:

* Muslimani (Bošnjaci)1 - 25.929 (34,17)
* Hrvati - 21.795 (28,72)
* Srbi - 14.142 (18,64)
* Jugoslaveni - 11.555 (15,23)
* ostali - 2.444 (3,24)

1981.

Po popisu stanovništva iz 1981. godine, općina Mostar imala je 110.377 stanovnika.

Nacionalni sastav:

* Hrvati - 36.927 (33,45%)
* Muslimani (Bošnjaci)1 - 34.247 (31,02%)
* Srbi - 20.271 (18,36%)
* Jugoslaveni - 16.509 (14,95%)
* ostali - 2.423 (2,22%)

1971.

Po popisu stanovništva iz 1971. godine, općina Mostar imala je 89.580 stanovnika

Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:

* Muslimani (Bošnjaci) - 33.645 (37,55%)
* Hrvati - 32.782 (36,59%)
* Srbi - 19.076 (21,29%)
* Jugoslaveni - 2.329 (2,59%)
* ostali - 1.748 (1,98%)

Naseljena mjesta

Mostar ima status grada. Općina Mostar ima 57 naseljenih mjesta: Bačevići, Banjdol, Blagaj, Bogodol, Buna, Cim, Čule, Dobrč, Donja Drežnica, Donji Jasenjani, Dračevice, Gnojnice, Goranci, Gornja Drežnica, Gornje Gnojnice, Gornji Jasenjani, Gubavica, Hodbina, Humilišani, Ilići, Jasenica, Kamena, Kokorina, Kosor, Kremenac, Krivodol, Kružanj, Kutilivač, Lakševine, Malo Polje, Miljkovići, Mostar, Orlac, Ortiješ, Pijesci, Podgorani, Podgorje, Podvelež, Polog, Potoci, Prigrađani, Raška Gora, Raštani, Ravni, Rodoč, Selište, Slipčići, Sovići, Sretnice, Striževo, Vihovići, Vojno, Vranjevići, Vrapčići, Vrdi, Željuša i Žitomislići.

Pored Mostara, postoji i susjedna općina Istočni Mostar u Republici Srpskoj, u čijem sastavu se nalazi selo Zijemlje. Općina Istočni Mostar do rata se nalazila u sastavu općine Mostar.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 03:11



Povijest

Šire područje današnjeg Mostara bilo je naseljeno još u prapovijesnom vremenu, što potvrđuju brojna nalazišta (više od 150) iz neolitika, bakrenog, brončanog i željeznog doba. Poznatiji neolitski lokaliteti su: Zelena pećina, povrh vrela rijeke Bune, najstarija ljudska naseobina na širem području grada, te nešto mlađe ilirske gomile i gradine, grobnice i fortifikacije. Među njima su naseljene pećine, grobovi, oružje, predrimski novac i sl. Uz stočarstvo i zemljoradnju u željeznom dobu se razvija i trgovina s okolnim središtima.

Iz ranijeg antičkog doba nema značajnijih ostataka, ali su zato ostatci iz perioda kasne antike i ranog kršćanstva izuzetno bogati i na širem prostoru Mostara su pronađene tri ranokršćanske crkve - u Cimu, Žitomislićima i Sutini. One su dokaz intenzivnog života u to vrijeme na ovim prostorima, u ondašnjoj rimskoj provinciji Dalmaciji, a istovremeno i dokaz relativno rane kristijanizacije na ovim prostorima. Gotovo svi navedeni lokaliteti, što je utvrđeno arheološkom istraživanjima, svjedoče o kontinuitetu života i kroz cijeli srednji vijek, jer se na svima njima, ili njihovoj neposrednoj blizini nalaze i srednjovjekovni grobovi, ali i stećci - autohtoni srednjovjekovni nadgrobni spomenici na ovim prostorima.

Srednji vijek

Novo razdoblje nastaje padom Rimskog carstva i doseljenjem Slavena. Tijekom ranog srednjeg vijeka područje Mostara pripadalo je pokrajini Zahumlje (Hum). Unatoč vrhovnoj vlasti Franaka, ovi su krajevi imali određeni stupanj samostalnosti, posebice za kneza Mihajla Viševića Humskog (910. - 950.). Područjem su jedno vrijeme vladali Nemanjići, zatim bosanski ban, a tijekom XIV. - XV. stoljeća sve su snažniji humski knezovi. Jedan od njih - Stjepan Vukčić Kosača, koji je stolovao u Blagaju pored Mostara 1448. dobiva naslov hercega (odatle i naziv Hercegovina).

Osnutak grada Mostara vezan je uz izgradnju dviju kula/utvrda, sredinom XV. stoljeća, vjerojatno u doba hercega Stjepana. Utvrda na desnoj obali Neretve zvala se Tara, a na lijevoj Helebija. Kula Herceguša je sagrađena neposredno uz kulu Taru. Služila je u obrambene svrhe, a i za čuvanje nekadašnjeg visećeg drvenog mosta. Izgrađena je za vrijeme herceg Stjepana, po kome je dobila i ime. I prvi pisani spomen Mostara vezan je uz ove dvije kule: dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvještaju stoji: "ha preso quello di ... Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je ... Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, sa malenim naseljem oko te jezgre.

Ime Mostar prvi se put pojavljuje u turskome popisu stanovništva iz 1468.-1469., a da se ono odnosi na naselje oko dviju kula na Neretvi jasno je iz jednog dokumenta sa sjednice vijeća Dubrovačke Republike 1474 godine.

Osmanlijsko razdoblje

Osmanlijsko osvajanje Mostara dogodilo se vjerojatno 1468. U Mostaru je tada boravilo oko 35 osmanlijskih vojnika, kojima su podijeljeni posjedi, a zatečeni stanovnici su postali kmetovi. Isprva središte kajmakamluka, Mostar je zahvaljujući prometnoj važnosti prijelaza preko Neretve početkom XVI. stoljeća postao sjedištem hercegovačkoga sandžaka. Godine 1566. dotadašnji drveni most zamijenjen je kamenim, odluka kojoj je doprinio administrativni i prometni razvoj grada.

U XVI. i XVII. stoljeću bilježi se intenzivno širenja grada; krajem ovog razdoblja Mostar je imao oko 10.000 stanovnika. Grad se razvijao kao tipično osmanlijsko naselje sa čaršijom i mahalama oko nje. Čaršija, koja je i najstarija, zauzimala je najvažniji, reprezentativni dio grada - područje uz sam most, sa obje strane Neretve. Mahale su se širile na sve strane od čaršije, prvenstveno na lijevoj obali Neretve, a na desnoj obali su bile smještene u podnožju brda Hum i na obalama Radobolje, manje pritoke od Neretve. Zanimljivo je istaknuti da je krajem XVII. i početkom XVIII. stoljeća, Mostar imao 24 džamije i 22 mahale. Na takav način je formirano gradsko naselje osmanlijskog tipa, koji će svoj vrhunac i konačni oblik vezan za taj period, doseći krajem XVII. i početkom XVIII. stoljeća, a čiji simbol i najznačajnije arhitektonsko ostvarenje predstavljalo velebni Stari most, izgrađen 1566. godine. Tijekom XVIII. stoljeća došlo je do stagnacije i pada broja stanovnika.

Pred kraj osmanlijske vladavine, pred polovicu XIX. stoljeća, kao rezultat opadanja moći, te jačanja snage i mogućnosti, kao i uloge kršćanskog stanovništva u životu grada, dolazi do perioda izvjesne vjerske tolerancije koja se očitovala u dopuštanju izgradnje sakralnih objekata kršćanskih vjerskih zajednica u gradu. Najstariji kršćanski objekt predstavlja Stara pravoslavna crkva iz 1834. godine, izgrađena na obroncima brda Fortice u istočnom dijelu grada. Ubrzo potom, i katolici Mostara su dobili svoj prostor. Godine 1847. izgrađen je kompleks stare biskupske rezidencije u Vukodolu, sjedište nove franjevačke provincije koja je nastala odvajanjem od Bosne Srebrene, te sjedište mostarskog biskupa. Napokon, 1866. godine došlo je do izgradnje velike bazilike franjevačke crkve sv. Petra i Pavla u samom gradu, uz koju će tridesetak godina kasnije biti izgrađen i franjevački samostan. Pravoslavci u Mostar svoju novu, Sabornu crkvu, dobivaju 1873. godine.

Godine 1833. osnovan je poseban hercegovački pašaluk sa sjedištem u Mostaru, na čelu s Ali-pašom Rizvanbegovićem, koji je dobio i vezirski naslov. Započeo je neviđeni teror na kršćanima, posebno izražen u okolici Mostara, kada su Turci 1840. godine iz grada protjerali sve katolike, oko 320 katoličkih obitelji. U zadnjim godinama osmanlijskog vladanja, otvoreni su konzulati nekih zemalja (Austrija, Italija, Rusija, Velika Britanija i Francuska), a prometnom značaju pridonijela je izgradnja ceste Mostar-Metković 1862. godine.

Hrvatski narodni preporod

Hrvatski narodni preporod u Bosni i Hercegovini bio je, zapravo, odjek hrvatskoga narodnog preporoda u Zagrebu pa je i njegov početak kasnio u odnosu prema Zagrebu, a isto tako, s obzirom na društveno-političke prilike u BiH, trajao je nekoliko desetljeća nakon Gajeva preporoda. Istina je da se preporod u Bosni i Hercegovini pojavio u Sarajevu, ali se njegov uspon dogodio u Mostaru, u središtu koje je imalo povoljnije nacionalne i druge društveno-političke okolnosti. U Mostaru se zahuktao kulturni život Hrvata tako da se na prelasku stoljeća u razdoblju od tridesetak godina objavilo oko 600 knjiga pa je Mostar koncem XIX i početkom XX. stoljeća postao jače kulturno središte od većine gradova na Balkanu. U Mostaru će se nakon 1850. godine početi otvarati prve učionice, kao ona u Vukodolu kod Mostara (1852.), zatim knjižnica i čitaonica pod Jusovinom (1861.), osnivat će se kulturna društva kao što je "Kosača" (1875.), odnosno "Hrvoje" (1888.), a 14. rujna 1902. godine osnovano je "Hrvatsko potporno društvo za siromašne đake i naučike" (današnje Hrvatsko kulturno društvo Napredak) osniva se prva hrvatska tiskara (1872.) u u Bosni i Hercegovini koju utemeljuje i vodi znameniti Franjo Milićević, a zahvaljujući tiskari pojavit će se i prve novine, prvi udžbenici i priručnici na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini.

Valja posebno istaknuti značenje prvih hrvatskih novina na tlu Bosne i Hercegovine što ih je pokrenuo i uređivao Franjo Milićević sa svojim suradnicima, a to su: "Hercegovački bosiljak" (1883.), "Novi hercegovački bosiljak" (1884.), "Glas Hercegovca" (1885.) i "Osvit" (1898.). Ova su mostarska glasila pronoslla pravašku orijentaciju za razliku od ilirske - preporodne ideje u Zagrebu i u Sarajevu. To se vidi i po nizu članaka političke naravi, to je očito i pojezičnim rješenjima, a i po drugim značajkama koje oni pokazuju. Doduše, ideja hrvatskoga narodnog preporoda i ovdje se pojavljuje kao poticaj. Priznate su mnoge tečevine ilirskog pokreta, ali se ne prihvaća političko južnoslavenstvo jer se ono pokazuje kao zabluda i samonijekanje s obzirom na vrijeme i prostor u kojem živi hrvatski narod u Bosni i Hercegovini. Najpoznatiji preporoditelji u Mostaru bili su: fra Anđeo Kraljević, Radoslav Glavaš, Anđeo Nuić, Nikola Šimović, Augustin Zubac, fra Petar Bakula i fra Franjo Milićević koji su se dokazali i kao graditelji i kao učitelji, dušobrižnici, ali i kao pisci prvih udžbenika, priručnika i novina te samostalnih književnih ostvarenja.

Austro-ugarsko razdoblje i Kraljevina SHS/Jugoslavija

Svakako prijelomnu godine u razvoju Mostar predstavlja 1878. godina. Tom godinom je označen definitivni odlazak Turaka i prestanak osmanlijske dominacije, te početak razdoblja austro-ugarske uprave. Austro-Ugarska sa sobom donosi nove, europske utjecaje, ne samo u upravljanju gradom, nego i u njegovom preoblikovanju, razvoju i izgradnji, što će, iako za svega četrdesetak godina, rezultirati skoro potpunom preobrazbom osmanlijske kasabe u europeiziran grad. U tih četrdesetak godina Mostar je željezničkom prugom i cestama povezan sa ostalim centrima BiH i Dalmacije. Izgrađena su tri mosta u samom gradu - most na Musali, Lučki i Carinski most. Grad je dobio moderni vodovod i kanalizaciju i elektrificiran je. Razdoblje austro-ugarske vladavine uz razdoblje Titove Jugoslavije predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji i urbanizaciji Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Grade se novi objekti, javni, školski, stambeni i industrijski. Nova arhitektura, potpuno drugačijeg mjerila, kriterija i oblikovnih kvaliteta, polako zamjenjuje i istiskuje staru arhitekturu, ali poštujući je, ne rušeći je, nastojeći od nje sačuvati ono najbolje. Tako su u Mostaru napravljene jedne od najljepših građevina orijentalnog stila pomiješanog sa austro-ugarskom gradnjom, poput: Stare mostarske gimnazije (Gimnazija Mostar), "Gradske banje", hotela "Neretve", vojarni: Sjeverni i Južni logor, Stare željezničke stanice i trgova: "Musala" i Trga hrvatskih velikana (Rondo). U to vrijeme, u Mostaru su utemeljene brojne kulturne i športske ustanove hrvatskog naroda među kojima i Hrvatski športski klub Zrinjski Mostar.

Razdoblje prve Jugoslavije je zateklo jedan već sasvim moderan europski grad, sa dugom tradicijom. U tom periodu 1918. - 1945. jako se malo gradilo, tako da to razdoblje u razvoju grada ne predstavlja značajniji period.

Drugi svjetski rat

Nakon osovinskog napada na kraljevinu Jugoslaviju i proglašenja NDH Mostar se našao u talijanskoj interesnoj zoni na prostoru NDH. Mostar je bio mjesto stožera nekoliko ustaških, talijanskih i njemačkih divizija i domobranskih pukovnija, a također je postojao "Mostarski bataljun" u partizanima. Mostar je u Drugom svjetskom ratu dao dosta mladih života, koji su se borili za jednu li za drugu stranu. Na području Mostara počinjeni su brojni zločini od strane četnika nad hrvatskim i bošnjačkim stanovništvom. 14. veljače 1945. se slavi kao dan oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu, a na taj dan partizani ušavši u Mostar su ubili nekoliko mostarskih franjevaca i nevino hrvatsko stanovništvo. Mostarski Hrvati i danas se na taj dan svake godine prisjećaju nevino ubijenih franjevaca i ostalih žrtava Drugog svjetskog rata.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 03:11

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Razdoblje Druge Jugoslavije je ostavilo velik trag na Mostaru. To razdoblje uz razdoblje Austro-Ugarske predstavlja najplodnije razdoblje u izgradnji, urbanizaciji i širenju grada Mostara u cjelokupnoj njegovoj povijesti. Do 1991. godine Mostar je bio mješavina kultura, naroda, vjera, civilizacija. Po tome je upravo i bio jedan od najpoznatijih gradova u bivšoj Jugoslaviji. Bio je čist dokaz kako različiti narodi mogu živjeti jedni pored drugih i jedni sa drugim u miru stvarajući jedinstven mostarski mentalitet.

Grad se nezadrživo počeo širiti, što je bilo uzrokovano snažnim industrijskim razvojem, izgradnjom velikog broja tvornica (Aluminijski kombinat, "Soko", "Hepok" kasnije "Apro", "Mostarska vinarija", Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, "Unis", Tvornica prediva i pamuka "Đuro Salaj", Rudnik mrkog uglja itd.) i pretvaranjem Mostara u istinski industrijski, gospodarski, trgovački, prometni, turistički i kulturni centar cijele Hercegovine. U postojećoj urbanoj matrici grad se razvijao planirano, ali bez nekih posebnih nastojanja na kvaliteti arhitektonskog oblikovanja. Novi gradski oci su spoznali ogromne mogućnosti koje je pružao skoro potpuno neizgrađeni prostor na desnoj obali Neretve (zapadni dio grada). Zbog toga željeznička pruga, sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a odmah se pristupilo urbanizaciji zapadnog dijela grada. Ubrzo su oranice, vinogradi i voćnjaci Mostaraca pretvoreni u velika gradilišta. U samo nekoliko desetljeća, u zapadnom dijelu grada niknuo je niz novih gradskih četvrti: Avenija, Strelčevina, Bijeli Brijeg, Centar 2, Centar 3 i dr. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća sa područja Mostara: "Vranica" i "Hercegovina". U gradu su se napravile brojne gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, športski tereni i igrališta, škole i bolnice.

Rat u Bosni i Hercegovini

Tijekom rata 1992.-1995. Mostar je bio poprište ratnih sukoba i teško je nastradao. Razrušeno je sve ono što se gradilo desetljećima, pa i stoljećima. Važno je istaknuti da je Mostar bio najrazrušeniji grad u ratu u Bosni i Hercegovini, a srušene su brojne znamenitosti Mostara. U početku, grad je bio granatiran od strane srpskih snaga. Srbi su držali većinu brda oko Mostara i istočni dio grada. U lipnju 1992. Mostar i dolina Neretve su oslobođeni združenom akcijom HVO-a i HV-a "Lipanjske zore". Krajem lipnja 1993. u Mostaru počinje Bošnjačko-hrvatski sukob. Bošnjaci se pobunjuju protiv Hrvata i pod prisilom hrvatskih snaga povlače u istočni dio grada. HVO u blokadi drži istočni dio grada koji je pod kontrolom Armije BiH i granatira ga. Tijekom jednog takvog granatiranja od strane HVO, srušen je Stari most. Bošnjaci za rušenje optužuju HVO, a s hrvatske strane se ponekad čuje teorija da je most srušen podmetnutom minom od strane Bošnjaka, koji su tada imali most pod svojim nadzorom. Obje vojske su organizirale brojne logore za ratne zatvorenike kroz koje je prošlo tisuće zatvorenika koji su doživjeli brojne torture i mučenja, a mnogi od njih u logorima su preminuli.

Poslijeratno razdoblje

Unatoč inzistiranju hrvatske i bošnjačke strane da se općina podijeli prema ratnim crtama razgraničenja, Međunarodna zajednica dijeli područje nekadašnje općine Mostar na šest općina (tri hrvatske, tri bošnjačke): Jug, Zapad, Jugozapad i Sjever, Stari grad, Jugoistok. Mostar postaje "grad slučaj" u 2004. godini, jer neuspjeh da se domaći političari i stručnjaci dogovore oko administrativnog uređenja Mostara je doveo do toga da odluku o tome donese tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Paddy Ashdown. Ti dokumenti su poznati pod nazivom "Novi statut Grada Mostara" i oni od 2004. godine Mostar definiraju kao jedinstvenu gradsku cjelinu bez podjele na općine koje su do tada postojale. Umjesto navedenih općina postoje tzv."gradska područja" koja predstavljaju izborne jedinice u gradu Mostaru. Iako je službeno ujedinjen grad, ujedinjenje se slabo provodi u praksi.

Na prijelazu iz XX. u XXI. st. Mostar se ponovno našao u prilici da bitno preoblikuje svoj izgled. Ogromna ratna razaranja unutar same urbane strukture, su pored velike štete i gubitka, stvorila i mogućnost da se da novi pečat gradu. Jedno od takvih nastojanja predstavlja veliki križ na brdu Hum kao simbol jubileja dvije tisuće godina kršćanstva, ali i simbol patnji i stradanja kroz koja je ovaj grad prošao u svojoj novijoj povijesti.

Stari most je rekonstruiran i potpuno obnovljen 2004. godine, a od srpnja 2005. ponovno je uvršten na UNESCO-ovu listu zaštićenih spomenika kulture svijeta. Obnavljaju se ratne ruševine i grade nove zgrade poput brojnih trgovačkih centara i stambenih zgrada. Ponovo je izgrađena Bazilika sv. Petra i Pavla, franjevačka crkva, koja je teško stradala u ratu. Zvonik franjevačke crkve (visok 107 m) skupa sa zgradom "Mostarkom" (najvećom zgradom u Mostaru, smještenom u zapadnom dijelu grada, a izgrađenom u doba bivše Jugoslavije) dominira mostarskim nebom. Obnavlja se Ulica hrvatskih branitelja (bivši "Bulevar Narodne Revolucije" uz Ulicu Alekse Šantića, najrazrušenija ulica u Mostaru), a uskoro bi trebala početi i obnova Ulice Alekse Šantića. Obnovljen je, rekonstruiran i revitaliziran gradski park "Zrinjevac". U okolici Mostara izgrađeni su brojni shopping centri ("OBI", "Interex", "MIK" i "Merkur"), a u samom gradu izgrađeni su veliki trgovački centri (Tržni centar Mostar, Stambeno-prodajni centar Rondo i Mercator).

Nakon dvadeset godina, ponovo se počeo graditi "Kulturno-sportski centar grada Mostara" unutar kojega bi se trebala nalaziti gradska sportska dvorana. Nova dvorana bi trebala biti dovršena 2012., a njen kapacitet će biti 6000 sjedećih mjesta. U novom centru, pored sportske dvorane, naći će se disco klub, restoran, fitness centar, multipleks kino i podzemna garaža sa 750 mjesta za parkiranje automobila. Nova dvorana će koštati 33 milijuna konvertibilnih maraka. Počela je obnova fasade mostarske Stare gimnazije (Gimnazije Mostar), jedne od najljepših zgrada u Mostaru, izgrađene u austro-ugarskom stilu. Gimnazija se nalazi na Španjolskom trgu, centralnom gradskom trgu.

Saborna crkva u Mostaru prije rata slovila je za jedan od najljepših pravoslavnih hramova na ovom dijelu Balkana. U posljednjem ratu, crkva je bila zadnje srpsko uporište u gradu na Neretvi te je tako teško stradala. Trenutno se prikuplja novac za obnovu Saborne crkve, u nastojanju da ova bogomolja i jedan od ljepših kulturno-povijesnih spomenika ponovno zasja nad Mostarom punim sjajem. Počela je sanacija starog napuštenog rudarskog kopa u Vihovićima. Umjetno jezero nastalo na spomenutom kopu je od rata prava ekološka bomba. U ratu i nakon njega u jezero je bačena ogromna količina lijekova i drugog otpada, a direktno se u jezero ulijevaju kanalizacijske vode iz okolnih naselja. Do 2009. godine, planiraju se riješiti navedeni problemi te osigurati čista i zdrava vodu jezeru, u kojem bi se tada mogle ponovno pojaviti ribe i ptice. U tijeku je gašenje tinjajućeg ugljena, koji se nalazi na dubini od oko 90 metara u Vihovićima, a nakon završetka ova dva zadatka slijedi ravnanje te ozelenjavanje terena. Sredinom 2009. godine projekt bi u potpunosti trebao biti završen, a Mostar i njegovi građani dobiti oazu zelenila i čiste vode.

Nakon tri desetljeća dovršena je glavni bolnički objekt Kliničke bolnice (KB) Mostar, vrijedan 76 milijuna konvertibilnih maraka. Ovo je jedan od najboljih i najsuvremenijih objekata na prostoru jugoistočne Europe. Gledajući pojedinačno, Republika Hrvatska je uložila 100 milijuna kuna, a Vlada Federacije BiH 30 milijuna maraka za mostarsku bolnicu. Grad Mostar je na više načina izdvojio oko 20-tak milijuna maraka, Zapadnohercegovačka županija 7 milijuna maraka, a Hercegovačko-neretvanska županija financira izgradnju ontologije. Među većim donatorima su Aluminij, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i širokobriješki Mepas. Klinička bolnica Mostar ima ukupno 30.000 četvornih metara bolničkoga prostora u kojemu je smješteno 20 operacijskih dvorana koje su opremljene najsuvremenijom opremom. Uspostavljen je poliklinički centar s 22 ambulante i kompletna dijagnostika se nalazi u tom kompleksu s 500 novih kreveta u bolničkom dijelu, s najmodernijom intenzivnom skrbi. Uz Kliničku bolnicu Mostar, bilo je bitno otvaranje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji je osnovan 1997. godine. Najveće zasluge za to ima hrvatska Vlada. Mostarski medicinski fakultet već je iznjedrio tri generacije liječnika koji su na specijalizacijama od zagrebačke Dubrave do klinika u Munchenu i Berlinu.

Gradska vlast je najavila rješavanje nekoliko važnih prometnih problema i problem parkinga. Tako će se nekoliko važnijih ulica proširiti, a trebalo bi riješiti i pitanje parkinga. Radi se projektno rješenje za nastavak Ulice kralja Tomislava (najveće ulice u zapadnom dijelu grada) i njezinog spajanja s magistralnom cestom M-17, koje bi išlo preko novoga mosta koji se uskoro treba početi graditi. Danas su Mostarci svjedoci prometnoga zagušenja u gradu Mostaru koji je danas vjerojatno najopterećeniji s prometom po broju stanovnika. Stanje s prevelikim brojem vozila i magistralnim tranzitom kroz grad je postalo neodrživo. Ključno je za grad što prije završiti južnu zaobilaznicu kako bi se preusmjerio tranzitni promet iz zapadne Hercegovine izvan grada. Osim južne zaobilaznice bitno je što prije riješiti pitanje zapadnog izlaska iz grada također zbog velikog prometa iz zapadne Hercegovine.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 03:18



Gospodarstvo

Gospodarski razvoj Mostara počinje još u Austro-Ugarskoj kada kroz zapadni dio Mostara prolazi tadašnja uskotračna pruga Sarajevo-Mostar-Ploče. U bivšoj Jugoslaviji grad se sve više razvija. Grade se velike tvornice (Aluminijski kombinat, "Soko", "Hepok" kasnije "Apro", "Mostarska vinarija", Fabrika duhana Mostar, hidroelektrane na Neretvi, "Unis", Tvornica prediva i pamuka "Đuro Salaj", Rudnik mrkog uglja itd.) koje zapošljavaju velik broj radnika. Mostar postaje gospodarsko središte Hercegovine. Željeznička pruga, sada normalnog kolosijeka se premješta u istočni dio grada, a sve se više razvija i širi zapadni dio grada. U zapadnom dijelu grada prave se nove gospodarske i stambene zgrade, robne kuće, škole i bolnice. Glavnu ulogu u izgradnji Mostara su imala velika građevinska poduzeća sa područja Mostara: "Vranica" i "Hercegovina".

Mostar je i danas gospodarsko središte Hercegovine. Brojne tvrtke iz doba bivše Jugoslavije ("Soko", Tvornica prediva i pamuka "Đuro Salaj","Unis" i Rudnik mrkog uglja) su propale, a neke su u stečaju ili slabo posluju ("Hepok", "Mostarska vinarija", Fabrika duhana Mostar).

Jedina tvrtka iz doba bivše Jugoslavije, koja i danas dobro posluje je "Aluminij" (Aluminijski kombinat). „Aluminij“ je danas najjača bosanskohercegovačka tvrtka i najveći bosanskohercegovački izvoznik. Tvrtka svake godine ruši rekorde u broju proizvedenog aluminija i aluminijskih legura, a posluje i surađuje s vodećim svjetskim korporacijama kao što su Daimler Chrysler i PSA. Tvrtku drže bosanskohercegovački Hrvati, a značajan udjel u njoj ima i Hrvatska te šibenski TLM.

U Mostaru je sjedište "HT-Eroneta", hrvatskog operatera mobilne u fiksne telefonije u Bosni i Hercegovini i jedne od tri javne poštanske administracije u Bosni i Hercegovini "Hrvatske pošte Mostar". Razvijen je i turizam, pogotovo nakon što je stara gradska jezgra primljena na listu UNESCO-a.

Gospodarski događaji

U Mostaru se svake godine održava "Međunarodni sajam gospodarstva" Mostar, po broju izlagača i posjetitelja, svakako najuspješnija sajamska izložba u Bosni i Hercegovini. Prvi sajam je održan 1997. godine. Sajam se sastoji od nekoliko manjih izložbi: "Sajma gospodarstva", "Sajma vina", "Sajma knjige" i "Gastro dana".

Zemljopisne odlike i klima

Mostar se nalazi na jugu Bosne i Hercegovine, točnije rečeno nalazi se u centru Hercegovine. Gradsko područje (Mostar i njegova okolina) se geografski može opisati kao čvorište sjeverne, zapadne i istočne Hercegovine. Kroz centar grada se proteže kanjon rijeke Neretve pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na rijeci Neretvi". Najpoznatija brda oko mostarske kotline su: Hum, Brkanovo Brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača, Žovnica, Planinica i Fortica, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini 60-80 metara. Dvije najpoznatije planine koje se nalaze u blizini Mostara su Velež i Prenj. Mostar je kao i većina hercegovačkih gradova veoma krševit.

Mostar ima umjerenu sredozemnu klimu s blažim, ali hladnim zimama (uz malo ili nimalo snijega), te veoma vrućim ljetima gdje temperature u hladu znaju iznositi i do 45 celzijevih stupnjeva. Zbog toga je Mostar bio najtopliji grad u bivšoj Jugoslaviji, a danas u Bosni i Hercegovini. Mostar je uz Atenu grad sa najviše sunčanih dana u godini, a snijeg u Mostaru je prava rijetkost. Zime u kojima se snijeg u Mostaru zadržao više od 15 dana: 1955./1956. (15 dana), 1962./1963. (23 dana), 1984./1985. (27 dana) i 2004./2005. (15 dana). Klima u Mostaru se u posljednjih desetak godina primjetno mijenja. Prije izrazito sušna klima danas je sve vlažnija i vlažnija što ljetne vrućine čini nesnošljivim i često zrelim za proglašavanjem elementarne nepogode. Mostar ipak ima ugodnu klimu pogodnu za uzgoj različitih vrsta voća i povrća. Jeseni i proljeća u Mostaru znaju biti izrazito kišoviti. U proljeće kad nema kiše Mostar izgleda najljepše što je često znala biti inspiracija za mostarske pjesnike.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 03:50



Obrazovanje

U samom gradu je smješteno 15-ak osnovnih škola. Od srednjoškolskih ustanova, postoje tri gimnazije (dvije koje nastavu izvode na hrvatskom i jedne koja nastavu izvodi na bošnjačkom jeziku) i United World College koji nastavu izvodi na engleskom jeziku, a na području grada Mostara smješteno je 10-ak ostalih srednjih škola.

Od gimnazija, osobito se ističe Gimnazija fra Grge Martića (Gimnazija fra Grge Martića Mostar), jedna od najboljih gimnazija u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1974. godine i od tada je pravi reprezent grada Mostara. Škola postiže zapažene rezultate na raznim natjecanjima na općinskoj, županijskoj i državnoj razini. Maturanti ove gimnazije bez poteškoća se upisuju na najbolje fakultete u regiji.
Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru
Grb hrvatskog sveučilišta u Mostaru

U Mostaru je smješteno Sveučilište u Mostaru, jedino hrvatsko sveučilište izvan Hrvatske. Nastava se odvija na hrvatskom jeziku. Sveučilište u Mostaru ima dugu prošlost. Njegova je prethodnica franjevačka teologija, prva visoka škola u Mostaru i Hercegovini, utemeljena 1895. godine. Sredinom XX. stoljeća u Mostaru je osnovana Viša pedagoška škola, a potom i Visoka tehnička škola strojarske struke. On su bile zametci današnjega sveučilišta. Mostar je 1977. postao samostalno visokoučilišno središte s više fakulteta i viših škola odvajajući se od Univerziteta u Sarajevu i osnivajući Sveučilište "Džemal Bijedić". Usprkos značajnim razaranjima sveučilišnih objekata i općoj pogibelji za studente i nastavnike, Sveučilište nije prekidalo svoje aktivnosti tijekom čitavoga rata (1992.–1995.). Sredinom devedesetih dolazi do otvaranja novih fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. U sastavu Sveučilišta u Mostaru djeluju:

* Agronomski fakutet
* Ekonomski fakultet
* Filozofski Fakultet
* Fakultet prirodno-matematičkih i odgojnih znanosti
* Fakultet strojarstva i računarstva
* Građevinski fakultet
* Medicinski fakultet
* Pravni fakultet
* Akademija likovnih umjetnosti
* Visoka zdravstvena škola

Osim hrvatskog sveučilišta postoji i Univerzitet "Džemal Bijedić", sveučilište koje nastavu izvodi na bošnjačkom jeziku.

Kultura

U Mostaru su smještene brojne kulturne ustanove:

* Hrvatski dom "herceg Stjepan Kosača"
* Centar za kulturu "Mostar"
* Omladinski kulturni centar "Abrašević"
* Glazbeni centar "Pavarotti-Mostar"
* Hrvatsko narodno kazalište Mostar"
* Narodno pozorište u Mostaru
* Arhiv Hercegovine (danas županijski arhiv)
* Muzej Hercegovine
* Galerija "Aluminij"
* Gradska biblioteka "herceg Stjepan Kosača"
* Dječja biblioteka
* Gradska biblioteka "Luka"
* Kuća Alekse Šantića
* Gradski zbor Mostar

Kulturni događaji

* Dani Matice Hrvatske - "Mostarsko proljeće" je značajna kulturna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Organizira je Matica Hrvatska Mostar, a „Mostarsko proljeće“ se održava svake godine tijekom proljeća pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Vlade Federacije BiH.
* "Mostarsko ljeto" je kulturna manifestacija u kojoj se ističu "Šantićeve večeri poezije", "Mostarski ljetni festival" te "Festival zborova/ansambala BIH".
* "Večernjakov pečat" je značajna manifestacija za Bosnu i Hercegovinu. Na toj manifestaciji su prisutni svi važniji politički i ostali dužnosnici iz BiH i Hrvatske. Početkom nove godine, Večernji list (izdanje za Bosnu i Hercegovinu) dodjeljuje nagradu za osobu godine, a osim te dodjeli se još 12 nagrada u raznim kategorijama. "Večernjakov pečat" svake godine se dodjeljuje u Hrvatskom domu "herceg Stjepan Kosača", a čitavu manifestaciju svake godine izravno prenose državne televizije u BiH.
* "Melodije Mostara" su glazbeni festival zabavne glazbe koji se svake godine u proljeće održava u sportskoj dvorani na Bijelom brijegu, u Mostaru. Prve "Melodije Mostara" su održane 1995. godine i bio je to prvi hrvatski glazbeni festival zabavne glazbe u BiH.
* Festival komedije "Mostarska liska" kojeg je pokrenulo Narodno pozorište u Mostaru 1991. godine je značajna kulturna manifestacija.
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
Admin
Admin


Number of posts: 60
Registration date: 2008-10-06

PostSubject: Re: Mostar   7/10/2008, 04:03



Sport

Nogomet

FK Velež - osvajač Kupa m. Tita 1986.
FK Velež - osvajač Kupa m. Tita 1986.
HŠK Zrinjski - prvak BiH 2005.
HŠK Zrinjski - prvak BiH 2005.

Najpopularniji sport u Mostaru je nogomet. Prva nogometna lopta u BiH je donesena u Mostar iz Budimpešte. Bilo je to davne 1903. godine, a 1905. u prostorijama HKD "Hrvoje" hrvatska mladež osniva Hrvatski športski klub Zrinjski. Zrinjski je tako postao najstariji nogometni klub u BiH. Osim Zrinjskog osnivaju se klubovi poput "JŠK" i "Vardara", a 1922. godine osnovan je FK Velež. Već iduće godine (1923.) odigralo se prvenstvo Mostara, a pobjednik je bio Zrinjski. U Mostaru su se odigravali brojni kupovi, koje je većinom organizirao Zrinjski i prijateljske utakmice. Tijekom 1941. godine Zrinjski se uključuje u Prvu hrvatsku ligu, koja je formirana nakon što je 17. srpnja 1941. godine Nezavisna država Hrvatska bila primljena u članstvo FIFA-e. Veležu je u periodu od 1941. - 1945. bio zabranjen rad.

Godine 1945. dolaskom komunista na vlast Zrinjskom je zabranjen rad, dok se Velež počeo natjecati u nogometnim natjecanjima tadašnje FNRJ, a kasnije SFRJ. Prvi put FK Velež se u Prvu saveznu ligu SFRJ plasirao u sezoni 1952./53. gdje je ostao samo jednu sezonu. Drugi put Veležu je to pošlo za rukom u sezoni 1955./56. te do 1991./92. nije ispadao u niži rang natjecanja. Velež je igrajući u Prvoj saveznoj ligi Jugoslavije postao jedan od simbola Mostara. Nikad nije osvojio titulu prvaka, a dva puta je bio drugi. Četiri puta je bio finalist Kupa Maršala Tita, od čega je dva puta bio osvajač 1981. i 1986. godine.

1992. godine pitanje obnove Zrinjskog postalo je neodgodivim za športske interese mostarskih Hrvata. Velež tada ostaje bez velike igračke osnovice, što se odrazilo i na njegove rezultate u nogometnom prvenstvu BiH, te od tad ne predstavlja onako snažni klub, kao što je nekada bio, dok je Zrinjski postao jedan od najjačih bosanskohercegovačkih klubova. Od sezone 2003./04. pa do 2006./07. sezone FK Velež je igrao u drugoj ligi, a 2005. godine prvi put u povijesti "grada na Neretvi", na svoju stotu obljetnicu postojanja Zrinjski donosi titulu prvaka države. Zrinjski je osvojio Kup Bosne i Hercegovine u sezoni 2007./2008. i time postao najbolji sportski kolektiv u povijesti grada Mostara.

Dva najjača mostarska kluba igraju Gradski derbi koji za Mostar znači mnogo više od nogometa. Ratne rane iz Bošnjačko-hrvatskog sukoba, još nisu zacijelile i to je jedan od razloga zašto je ovaj derbi popraćen neredima i nasiljem, stoga mediji pokazuju veliko zanimanje za njega.

Od klubova koji igraju u nižim rangovima natjecanja tu su: HNK Branitelj, FK Soko i FK Lokomotiva koji igraju u Drugoj ligi FBiH, te HNK Bjelopoljac, FK Bjelopoljac, NK Buna i HNK Cim koji igraju u nižim (županijskim) ligama.

Od malonogometnih klubova, postoji MNK "Karaka", koja je nekoliko puta bila prvak Bosne i Hercegovine u malom nogometu, a „Mostarske kiše“ su u bivšoj Jugoslaviji bila najuspješnija momčad u malom nogometu. „Mostarske kiše“ danas više ne postoje.

Ostali sportovi

Klubovi ostalih sportova u Mostaru većinom su se osnivali u ratu u BiH ili nakon njega. Od ostalih sportova u Mostaru najviše treba istaknuti košarku i rukomet.

Od košarkaških klubova, na području Mostara postoje:

* HKK Zrinjski Mostar, osnovan 1992.. Natječe se u prvoj košarkaškoj ligi BiH.
* ŽKK Zrinjski Mostar. Osnovan 1995., natječe se u prvoj ligi BiH za košarkašice.
* KK "Koš", koji se natječe u prvoj košarkaškoj ligi Herceg-Bosne odnosno drugoj ligi BiH.

Od rukometnih klubova, na području Mostara postoje:

* MRK Zrinjski Mostar. Natječe se u prvoj rukometnoj ligi BiH.
* HŽRK Zrinjski Mostar. Višestruke prvakinje BiH u rukometu i danas se natječu u prvoj rukometnoj ligi BiH za rukometašice.
* HRK Katarina. Ženski rukometni klub koji je jednom osvojio rukometni kup BiH. Rukometašice Katarine plasirale su se u osminu finala Kupa kupova i tako postigle najveći sportski uspjeh u gradu Mostaru od rata.
* RK Velež se natječe u drugoj rukometnoj ligi BiH.

Osim košarke i rukometa, u Mostaru se igraju i brojni drugi sportovi: plivanje, stolni tenis, tenis, košarka, rukomet, džudo, boks, i dr. Postoje mnogi klubovi i sportska udruženja koja se natječu u nižim rangovima natjecanja. Jedan od sportova koji je dosta popularan u Mostaru je karate. U samom gradu egzistira oko 25 karate klubova, a valja istaknuti i tenis. Teniski klub Mostar svake godine u Mostaru organizira HT Eronet Mostar Futures Open, najjači teniski turnir u BiH.

Pored nogometa u Mostaru najpoznatiji je ekstremni sport skokovi sa Starog mosta u Neretvu. Natjecanje u skokovima sa mosta se organizira tradicinalno svake godine sredinom ljeta (krajem srpnja) pod nazivom "Ikari", a skokove organizira Klub skakača u rijeku Neretvu "Mostari". Do 2005. godine u Mostaru se ovo natjecanje organiziralo preko 460 puta. Važnost ovog natjecanja pokazuje i to da natjecanje obavezno prenosi državna televizija ili neka od najjačih komercijalnih televizija u zemlji, a ovi skokovi slove za jedne od najvažnijih sportskih događaja bosanskohercegovačke današnjice.

Sportski objekti i igrališta

Iako u njemu djeluju brojna sportska udruženja i klubovi, Mostar nema baš adekvatne uvjete za bavljenje sportom i rekreacijom. Prije svega, gradu najviše nedostaju: sportski tereni i igrališta, dvorane i bazeni. Mostar je trenutno jedini grad u Hercegovini, pa i šire, koji nema adekvatnu sportsku dvoranu. Nasuprot tome, sva ostala manja obližnja mjesta imaju sportske dvorane, i to čak sa svim potrebnim uvjetima. Grad je podijeljen, pa je i mostarska športska zajednica podijeljena. Hrvati imaju svoje klubove i udruženja, a Bošnjaci svoje. Unatoč tome, postoji "Sportski savez grada Mostara" koji svake godine dodjeljuje nagrade za najbolje sportaše grada.

U zapadnom dijelu grada su smješteni:

* Stadion HŠK Zrinjski na kojem svoje domaće utakmice igra jedan od najjačih bosanskohercegovačkih nogometnih klubova, HŠK Zrinjski Mostar. To je višenamjenski stadion koji je izgrađen 1971. godine. Ima atletsku stazu i rasvjetu, tako da se na njemu mogu igrati i noćne utakmice. Stadion može primiti 25.000 gledatelja i to je drugi stadion po kapacitetu gledališta u BiH. Stadion ima dvije tribine zapadnu (gornju i donju) i istočnu (Stajanje).
* "Kulturno-sportski centar grada Mostara" koji se nalazi u mostarskom urbanom naselju Centar 2, počeo se graditi još tijekom 1980-ih godina, kada su urađeni početni radovi u kojima je napravljena konstrukcija dvorane. Od tog trenutka na dvorani nije urađeno apsolutno ništa te ona godinama u središtu grada je stojila prazna, a u međuvremenu služi jedino kao okupljalište narkomana, beskućnika i alkoholičara. Na štetu građana Mostara i njegovih sportaša, sportska dvorana je zarasla u korov i kupinu, čineći time pravo ruglo od grada. U veljači 2008. uklonjen je "kostur" stare dvorane, a počeo se graditi novi moderni kulturno-sportski centar. U novom centru, pored sportske dvorane, naći će se disco klub, restoran, fitness centar, multipleks kino i podzemna garaža sa 750 mjesta za parkiranje automobila. Cijeli posao oko projekta radi tvrtka 4D Arhitekt. Ova kapitalna investicija za grad financirat će se iz gradskog proračuna i gradskih prihoda, a nisu isključeni ni partnerski odnosi jer se radi o investiciji od čak 33 milijuna konvertibilnih maraka.
* Gradska sportska dvorana "Bijeli Brijeg" se nalazi u sklopu Osnovne škole S.S. Kranjčevića na Bijelom brijegu, jednom mostarskom urbanom naselju. Dvorana je izgrađena u doba bivše Jugoslavije. Prima 2000-3000 gledatelja. U njoj svoje domaće utakmice igraju hrvatski košarkaški, rukometni, odbojkaški i malonogometni klubovi iz Mostara. U dvorani se svake godine održavaju brojni sportski turniri i koncerti.
* Kulturno-sportski centar "Kantarevac" je otvoreno igralište sa betonskom podlogom. Na njemu se igraju brojni malonogometni i rukometni turniri, a "Kantarevac" služi i za trening sportskim klubovima iz zapadnog dijela grada.
* "Trim staza" ili "Trimuša" je staza za rekreaciju. Nalazi se izvan urbanog dijela grada Mostara. Izgrađena je u doba bivše Jugoslavije, a nakon rata u BiH postala je okupljalište narkomana, beskućnika i pijanaca. Grad Mostar je potpisao ugovor prema kojemu bi uskoro trebala krenuti njezina obnova i revitalizacija.
* "Karting klub" su tereni sa umjetnom travom. Izgrađeni su u novije vrijeme, nakon 2006. godine. Služe za igranje malog nogometa, ali i za treninge sportskih klubova iz zapadnog dijela grada.
* "Teniski centar" su teniski tereni na kojima igraju tenisači "TK Mostar". Teniski klub Mostar svake godine na "Teniskom centru" u Mostaru organizira HT Eronet Mostar Futures Open, najjači teniski turnir u BiH.
* "Gradski bazen Mostar" je otvoreni bazen koji ljeti služi za rashlađivanje Mostaraca u pakleno vrućim ljetima. Izgrađen je u doba bivše Jugoslavije. Uz bazen (dug 50m), nalaze se još dva kafića i jedan manji bazen.
* Stolnoteniska dvorana se nalazi u sklopu OŠ Ivana Gundulića u mostarskom urbanom naselju Rudnik. Izgrađena u ožujku 2008. godine i opremljena je najmodernijom opremom.

U istočnom dijelu grada su smješteni:

* Dvorana u Univerzitetu Džemal Bijedić (bivša vojarna JNA "Sjeverni logor"), je dvorana u kojoj svoje domaće utakmice igraju bošnjački rukometni i košarkaški klubovi iz Mostara, a služi za treninge istim klubovima.
* Egipatska dvorana je dvorana izgrađena u bivšoj vojarni JNA "Južni logor". Izgrađena je nakon rata donacijama Arapske Republike Egipat. Služi za treninge klubovima iz istočnog dijela grada Mostara.
* Izvan istočnog dijela grada, u naselju Vrapčići je smješten Stadion Vrapčići. Na tom stadionu svoje domaće nogometne utakmice igra FK Velež, a stadion može primiti do 7.000 gledatelja.

Osim navedenih, važnijih sportskih objekata, u oba dijela grada su smješteni i ostali sportski objekti poput školskih dvorana i igrališta i dr.

Promet

Kroz Mostar prolazi magistralna cesta M-17 (međunarodni naziv E73), najvažnija prometnica u BiH koja povezuje luku Ploče i Metković sa Mostarom i Sarajevom i željeznička pruga Ploče-Mostar-Sarajevo, također jedna od najvažnijih željezničkih pruga u BiH.

U samom gradu su smještena dva autobusna kolodvora i jedna željeznička stanica. U Ortiješu, južnom predgrađu Mostara, nalazi se zračna luka. Javni gradski promet u doba bivše Jugoslavije je obavljalo poduzeće "Autoprijevoz", a danas to obavlja tvrtka "Mostar bus" koja radi pod Gradskom upravom. "Mostar bus" je prepoznatljiv po svojim žutim autobusima koje je dobio kao donaciju od Japana. Međunarodni cestovni promet obavljaju tvrtke "Globtour" iz Međugorja i "Croatia bus" iz Zagreba te mostarski "Autoprijevoz".

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mostar
Back to top Go down
View user profile http://hercegbosna.forumotion.net
 

Mostar

View previous topic View next topic Back to top 
Page 1 of 1

 Similar topics

-
» Pozdrav svima!

Permissions in this forum:You cannot reply to topics in this forum
Herceg-Bosna ::  :: -